To morate doživjeti da biste vjerovali. Usred dana pucala su stabla, a čulo se kao da udaraju gromovi. Od takve stravične buke nismo mogli spavati, prisjetio se tri godine poslije stravičnog ledoloma 2014. stanovnik Brod Moravica nedaleko od Skrada.
POGLEDAJTE VIDEO:
Tog zadnjeg vikenda u siječnju počela je padati kiša koja se smrzavala na tlu. Okovala je Gorski kotar, čiji su dijelovi tada doslovno bili odsječeni od svijeta. Ceste i putovi bili su sasvim zaleđeni. Ledena stabla pucala su pod težinom leda te su se rušila. Za sobom su povlačila strujne vodove i dalekovode, srce opskrbe najvažnijim energentom današnjice – strujom.
Budući da je cijeli sustav povezan, računalo dispečerskog centra u Skradu to je najbolje pokazivao. Trafostanice su “padale” jedna za drugom kao domine. U jednom danu bez struje je ostalo više od 15.000 ljudi. Polovina od 1058 kilometara mreže bila je izvan funkcije, no 45 radnika HEP-a iz Skadra nije se predalo. Pred njima je stajao ledeni pakao i velika bitka s vremenom. Trebali su kako god znaju do ljudi dovesti svjetlo.
- Bili smo na poslu kad je sve počelo i odmah smo krenuli raditi. Led je bio posvuda, a da bismo stigli od jednog do drugog stupa, negdje nam je trebalo i dva sata hoda – rekao je Edi Štajduhar (60), radnik HEP-a koji je tad s kolegama na terenu proveo više od mjesec dana.
HEP je radnicima kupio dereze, posebnu alpinističku opremu koju planinari stavljaju na cipele. One imaju šiljke kako bi se ljudi mogli lakše kretati kroz led. U pomoć im je stiglo čak 300 kolega iz svih dijelova Hrvatske. Nisu poznavali teren, pa su ih rasporedili u grupe s kolegama iz Gorskoga kotara. Radili su gotovo mjesec dana bez prestanka kako bi sustav koliko-toliko vratili u normalno stanje.
Cijeli projekt obnove infrastrukture trajao je tri godine i završio je tek nedavno. Koliko je njihov posao bio težak i zahtjevan, vidjeli smo i sami na terenu. Šume su i dalje pune mrtvih i golih stabala. Ona koja se nisu sama srušila i dalje prijete urušavanjem. Taj problem ne vidi se u proljeće i ljeto, kad je sve zeleno, no zima ponovno pokazuje onu ružnu narav prirode.
Da Goranima nije lako živjeti, pokazuje i raštrkanost naselja u tom kraju. Samo općina Brod Moravice ima 38 zaselaka razbacanih po jedva prohodnim dijelovima Hrvatske. Asfalt ondje godinama nije mijenjan, a do većine vode prohodne šumske ceste. Ipak, kad padne snijeg, široki zemljani putovi više se ne mogu prepoznati. Hitne službe ondje imaju najviše problema jer probijanje nekad može potrajati i satima. Zato ljudi sve više napuštaju te zaseoke, a u nekima ostaju živjeti samo oni najstariji. Upravo je njima, osim drva za grijanje, najpotrebnija struja kako bi mogli preživjeti okrutnu i dugu zimu. A tijekom spomenutog ledoloma neki su bili odsječeni i 15 dana.
Snijega se, kažu, ne boje. Tvrde da nema nikog među njima tko ne zna skijati. Iako na fotografijama snijeg dobro izgleda, Gorani ga ne vole te dodaju kako im zima nije najdraže godišnje doba.
– Ovdje ima puno starih ljudi. Općina se pobrine da ih dovede do doktora ili do ljekarne. Neki trebaju prijeći do šest kilometara, no mi si nađemo lijepih trenutaka pa nam nije tako teško. Svi imaju u podrumima brašna i kvasca da možemo peći kruh – rekla nam je Bosiljka Klobučar.
Najviše problema imaju na samom početku zime kad padne takozvani južni snijeg. On je težak i vlažan te stvara najviše problema Goranima.
– Kad on padne, vide se svi problemi i kvarovi, no naši ljudi u HEP-u sve to brzo riješe – dodala je gospođa Bosiljka.
Nasreću, zadnjih nekoliko godina nisu imali problema jer je HEP postavio podzemne kabele. Danas ih muče divlje životinje, ali i šuma jer su se one opet približile kućama. Srne i jeleni te lisice postali su domaće životinje. Njive su im kao vrtovi jer ih moraju ograđivati da bi ipak nešto spasili za sebe.
Led je odsjekao Gorski kotar
Neki zaseoci bili su odsječeni i po dva tjedna, no mještani se nisu predali. Na početku se 45 radnika HEP-a iz Skrada borilo s gotovo cijelim padom mreže. Poslije su im poslali pomoć, a sve su ovjekovječili fotografi.