S 'Danom D' počeo je Hitlerov pad, a jedan od najzaslužnijih za saveznički uspjeh je Norman Cota, sin Hrvatice, koji je postao heroj iskrcavanja na Normandiju. Američka povijest piše da bi Dan D, invazija na Francusku, propala bez hrabrosti i vodstva zapovjednika hrvatskih korijena.
Normana Cotu besmrtnim je učinio Robert Mitchum u filmu "Najduži dan" iz 1962. godine. Ta legendarna hollywoodska zvijezda utjelovila je lik neustrašivog generala Normana Cote.
Neustrašivi Cota
On je ostao poznat kao 'ludo hrabar' jer je s cigarom u ustima i pištoljem u ruci trčao je od vojnika do vojnika pod stalnom njemačkom vatrom, pokušavajući reorganizirati desetkovanu savezničku vojsku na plaži Omaha. Naime, saveznička vojska u tom trenutku je bila, na današnji dan 1944. godine, u kaosu, neredu i na koljenima. Hrabri, tada 51- godišnji Cota je doslovno s cigarom u ustima i pištoljem u ruci izvukao vojnike s plaže, a dva mjeseca poslije, kao zapovjednik 28. pješačke divizije, ušetao je u Pariz.
Cota se bojao da bi na francuskim plažama moglo doći do strašnog masakra pa zauzimao se za ideju da se invazija izvede pod okriljem noći.
- Taktičko iznenađenje najvažniji je faktor u uspjehu neke operacije. Ne vjerujem da će uspjeti invazija po danu - rekao je Cota.
Meci su letjeli oko njega..
Zapovjedništvo se u konačnici odlučilo za invaziju po danu. Vjerovali su da će višesatno bombardiranje uništiti njemačku obranu. Norman Cota na plažu Omaha došao je u drugom valu. Bio je zamjenik zapovjednika 29. pješačke divizije.
- Bili smo ponosni, dobro uvježbani i mislili smo da neće biti nikakvih problema, da ćemo pregaziti Nijemce. Slika je bila potpuno drukčija. Tijela vojnika plutala su u plićaku, plaža je bila prepuna leševa, a ranjeni vojnici su zapomagali dozivajući svoje majke. Bili smo izgubljeni - prisjetio se Hal Baumgarten, 19-godišnji pripadnik 29. pješačke divizije.
Saveznici su na plaži Omaha doživjeli tako strašne gubitke da je Cota imao najviši čin kad se iskrcao na plaži. Trčao je po cijeloj plaži skupljajući ono što je ostalo od vojske.
- Cota je mahao pištoljem i vikao vojnicima da se maknu s plaže. Meci su letjeli oko njega, ali on je trčao od jednog do drugog i govorio im da se moraju nastaviti boriti. Čovjek je bio neustrašiv - rekao je Baumgarten.
Tada se Cota prvi put susreo i s Maxom Schneiderom, zapovjednikom 5. rendžerske brigade. Pitao ga je: ‘Tko ste vi’, a kad mu je Schneider odgovorio: ‘5. rendžerska’, Cota mu je rekao: ‘Rendžeri, vodite nas’. Ta rečenica, ‘Rangers, lead the way’, postala je i slavno geslo rendžerske jedinice.
Tako je zajedno s rendžerima probio njemačku liniju obrane i plaža Omaha je osvojena. Dobio je zapovjedništvo nad 28. pješačkom divizijom, koja je 25. kolovoza 1944. predstavljala američku vojsku tijekom parade pariškim ulicama nakon oslobođenja.
Prijateljstvo s američkim prdsjednikom
Cota je kao 24- godišnjak završio prestižnu američku vojnu akademiju West Point gdje je upoznao i poslijeratnog predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera s kojim je do kraja života ostao veliki prijatelj. Prijateljstvo s Eisenhowerom spasilo ga je da ne izgubi posao u vojsci. Tijekom borbi u šumi doživio je težak poraz i trebao je biti smijenjen, no upravo je Eisenhower stavio je veto na odluku.
Cota se 30. lipnja 1946. umirovio s činom general bojnika. Kazao je da mu je najteži trenutak u životu bio ne plaža Omaha nego potpisivanje smrtne presude za dezertera Eddieja Slovika, prvog američkog dezertera koji je osuđen na smrt još od američkog Građanskog rata u 19. stoljeću.
Cota se 30. lipnja 1946. umirovio s činom general bojnika. Preminuo je 4. listopada 1971. u 79. godini, a pokopan je na groblju West Point.
U filmu “Spašavanje vojnika Ryana” iz 1998. lik kapetana Johna Millera, kojeg je glumio Tom Hanks, utemeljen je baš na Normanu Coti.
Izumili nova oružja i zavarali Nijemce
Za potrebe velike invazije savezničke snage su izumile brojna nova oružja . Jedno od najvažnijih bio je DD tenk ,odnosno tenk na kojeg je montiran propeler i koji je imao gumeni pojas kako bi mogao plutati.
Kako bi zavarali Nijemce saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku . Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni, a njemačkim pilotima iz zraka su izgledali kao da su pravi.
Savezničke snage su učestalo bombardirale cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je riječ o pripremi za desant. Tek je trećina bombi bačena na Normandiju. U bombardiranju je sudjelovalo više od 11.000 zrakoplova koji su izbacili 195 tisuća tona bombi . Bombarderi su posebno ciljali prometnu mrežu, radarske centre, vojne baze i artiljerijske položaje, a dio bombardera gađao je plaže kako bi se stvorili zakloni za savezničke vojnike .
Svake minute poletio jedan zrakoplov
Noć prije 'Dana D' 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz ukupno 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica. Prema računici, znači da je svake minute unutar 24 sata poletio po jedan zrakoplov . Većina padobranaca nije niti uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemačke zračne obrane.
Prema nekim podacima, poginulo je 29.000 američkih, 11.000 britanskih i 5.000 kanadskih vojnika . U redovima vojske SAD-a, Velike Britanije i Kanade ranjeno i nestalo je više od 173.000 vojnika .
Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve njemačke protunapade i uspostaviti kontrolu nad svim plažama. Unutar prva 24 sata iskrcano je svih 160.000 vojnika koji su zauzeli prvo kopneno uporište za borbu protiv Nijemaca.