Policija u posljednje vrijeme presreće značajnije pojedinačne zapljene heroina na graničnim prijelazima što potvrđuje da centralni krak “Balkanske rute” opet postaje sve aktivniji. Gledajući statističke podatke, količine zaplijenjenog heroina se smanjuju, međutim, prema podacima iz policije, njegova kvaliteta je sve bolja. Najnižu prosječnu vrijednost u čistoći, od 8,4 posto, heroin je imao 2011. godine, a prošle godine kvaliteta je narasla do 21,1 posto u ukupnim zapljenama tijekom 2017. godine. Procjenjuje se da su osnovni razlozi porasta čistoće heroina na tržištu veća dostupnost, sofisticiraniji načini proizvodnje i strategija distribuiranja na ulice koja uključuje manje posrednika.

Hrvatska je primarno tranzitna zemlja za razne vrste krijumčarenja, a heroin tradicionalno dolazi iz Afganistana južnim krakom “balkanske rute”, gotovo isključivo cestovnim prometom. Bez obzira na sve veću dostupnost sintetskih preparata, i dalje je tražena supstancija i ne nestaje s tržišta.

Heroin je i dalje glavni opijat i u Europi, a trend porasta njegove čistoće vidljiv je i ondje. U svemu je posebno zabrinjavajuća sve viša europska procjena broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja, koja je u porastu već tri godine zaredom. Heroin se povezuje s mnogima od tih smrtnih slučajeva. Gotovo da je identično i u Hrvatskoj.

Prošle godine njegova cijena kretala se u rasponu od 300 do 600 kuna za gram, a o njemu je ovisilo 92 posto opijatskih ovisnika, piše Slobodna Dalmacija.  

Od 2008. do 2016. broj novih ovisnika u tretmanu se smanjivao, da bi se u 2017. godini ponovno povećao za 19,4 posto. Kad se heroinu pribroje i ostala sredstva iz skupine opijata (metadon, ostali opijati, buprenorfin, tramadol i fentanyl), to iznosi 80,7 posto od ukupnog broja osoba s problemom ovisnosti liječenih u 2017. godini.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, najmlađa zabilježena liječena osoba imala je 13, a najstarija 76 godina. U liječenju ovisnika prednjači Zadarska županija ( 496,2 na 100.000 stanovnika), a slijede je Istarska, Šibensko-kninska, Grad Zagreb, Primorsko-goranska pa Splitsko- dalmatinska. Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 248,3 na 100.000 stanovnika.