U srijedu su u Albinijevoj ulici u Zagrebu započeli radovi na revitalizaciji vrelovoda kojim će se građanima Zagreba dugoročno osigurati pouzdana i kontinuirana opskrba toplinskom energijom. Projekt je vrijedan 700 milijuna kuna, od čega se 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok će preostali iznos osigurati HEP iz vlastitih sredstava. Dosad je to najveći iznos koji je dodijeljen HEP-u iz EU fondova, ali ujedno i najveći projekt u povijesti centralnog toplinskog sustava grada Zagreba. Zajedno s ovim projektom, HEP je u posljednje tri godine iz Europe povukao sredstva u iznosu od gotovo milijardu kuna. 

Početku radova nazočila je i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić te ostali članovi Uprave. 

- Ovo je projekt koji smo potpisali u Ministartvu prije nešto više od 6 mjeseci, a već vidimo početak realizacije. Zasigurno je to pokazatelj da će dinamika koju ste si zacrtali, kao i dinamika koju imamo za povlačenje sredstava EU-a iz razdoblja 2014. - 2020. biti ispoštovana i u rokovima završena. Ovo je povijesni projekt za grad Zagreb po pitanju vrelovodne mreže - rekla je Tramišak pa dodala.  

- Kada govorimo o strateškim projektima, među kojima se nalazi i ovaj HEP-ov projekt, govorimo o 16 velikih projekata u Republici Hrvatskoj u vrijednosti od gotovo 17 milijardi kuna. Svi projekti su u određenim fazama realizacije i intezivno radimo kako bi ih priveli kraju - istaknula je ministrica. 

Do 2023. godine, HEP će u sklopu projekta obnoviti jednu trećinu, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara vrelovodne mreže, što će smanjiti kvarove i gubitke te stvoriti sigurniju opskrbu toplinskom energijom u Zagrebu. Postojeća vrelovodna mreža tako će se revitalizirati modernijom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava Zagreba. 

Bitno je također naglasiti da će se projektom smanjiti broj hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto, smanjit će se godišnje emisije C=2 za čak 11.104 tone te će se smanjiti toplinski gubici za približno 28 posto.