Tjedan dana nakon lokalnih izbora najnoviji CRO Demoskop RTL-a otkriva raspoloženje građana pa i to da se platforma Možemo! približila više nego ikad do sad dvjema najjačim strankama, HDZ-u i SDP-u.

Vidljive su neke promjene, prije svega u trendovima. HDZ je i dalje prvi izbor među ispitanicima, uz blagi rast, u lipnju su na 26,8 posto. Podsjećamo, prije mjesec dana podržavalo ih je 26,7 posto ispitanika. SDP je zadržao drugu poziciju, ali bilježi pad rejtinga u odnosu na svibanj kada je za njih bilo 19,6 ispitanika. Ovaj mjesec bira ih 18,9 posto ispitanika.

No, SDP-u se, više nego ikada dosad približila platforma MOŽEMO!. Opciji koja je dobila zagrebačkog gradonačelnika rejting raste i treći mjesec zaredom, od svibnja do lipnja za više od 4 postotna boda. Naime, sada imaju podršku 13,4 posto ispitanika. Prije mjesec dana ona je iznosila 9,1 posto.

Njihov čelnik ušao je u drugi krug za zagrebačkog gradonačelnika, a Domovinski pokret (8,2 posto) ima sličan rejting kao prošlog mjeseca. MOST (5,4 posto) bilježi pad od gotovo dva postotna boda. Prije mjesec dana imali su podršku od 7,1 posto. HSS (1,7 posto) je na sličnome kao i prošli mjesec.

Rast ovaj mjesec bilježe i CENTAR (1,5 posto) koji je dobio splitskog gradonačelnika i FOKUS (1,4 posto) koji se nametnuo u mnogim lokalnim sredinama. Podsjećamo, prije mjesec dana, CENTAR i FOKUS biralo je 1 posto ispitanika.

Slijedi HNS (1,4 posto) pa stranka koja nosi ime Milana Bandića (1,2 posto), a tek onda, s padom rejtinga ispod jedan posto je IDS (0,8 posto). Prije mjesec dana IDS je bio na 1,3 posto podrške.

Stranka koja je u silaznoj putanji u Istri, iako je na kraju njihov Boris Miletić, za dlaku, ali ipak postao istarski župan. Bazen neodlučnih i dalje je dubok. Njih je čak 13,9 posto.

Pozitivci

Posvađani duo koji vodi državu i dalje su na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara. Iako obojica bilježe blagi pad, predsjednik Zoran Milanović (20,7 posto) ostaje prvi izbor. Prije mjesec dana za njega je kao najpozitivca bilo 21,1 posto ispitanika.

Premijer Andrej Plenković je na 16,8 posto, nešto manje nego u svibnju (17,0 posto), a približio mu se, s najboljim rejtingom do sada novi zagrebački gradonačelnik.

Tomislav Tomašević (11,5 posto) je treći izbor, a rejting je od svibnja (4,3 posto) gotovo utrostručio. Daleko su svi ostali, pa tako i ministar financija Zdravko Marić (2,2 posto).

Tek nakon toga je Miroslav Škoro (2,1 posto), pa Peđa Grbin (1,7 posto), Vili Beroš (1,4 posto), a u top deset ušla je i Sandra Benčić (0,9 posto). Ali i HDZ-ov Ivan Anušić (0,9 posto)! Slijedi Božo Petrov (0,8 posto), dok je NITKO i dalje popularan - bira ga gotovo 20 posto građana!

Negativci

Vrh ljestvice najnegativaca i dalje drže premijer i predsjednik. S tim da je premijer Andrej Plenković (26,0 posto), iako uz blagi pad, i dalje prvi izbor. Prije mjesec dana, biralo ga je 26, 2 posto ispitanih.

Drugi izbor je predsjednik Republike Zoran Milanović koji je u odnosu na svibanj (16.1 posto) nešto smanjio negativni doživljaj, ali 15,1 posto ispitanika njemu poručuje da je najnegativac. Miroslav Škoro (8,6 posto) bilježi značajniji rast negativnog doživljaja: građani ga četiri puta češće biraju za najnegativca u odnosu na svibanj (1,9 posto).

Slijedi Gordan Jandroković (3,4 posto), pa Milorad Pupovac (2,9 posto), a rast negativnog doživljaja na ovu je ljestvicu smjestio i Zlatka Hasanbegovića (2,6 posto).

Tu su još i Radimir Čačić (1,0 posto), Tomislav Tomašević (1,0 posto), Vili Beroš (1,0 posto), a da su svi političari negativni poručuje 11,7 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Dolazimo do ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Rad Zorana Milanovića, uz rast, ostaje na trojci (3,16) i vidimo dvije dvojke - Vladi (2,35) i Hrvatskom saboru (2,21)!

Društveni optimizam

U lipnju je nešto manje pesimističnih oko smjera kretanja zemlje, ali i dalje 63,7 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Prije mjesec dana to je smatralo 67,1 posto ispitanika.

S druge strane, nešto više od petine građana (21,7 posto) smjer ocjenjuje dobrim.

Sve su ovo podaci koji i političarima i strankama šalju jasne poruke. No jedino po njih konkretno ocjenjivanje su sami izbori kojih, osim u slučaju izvanrednih, nema iduće tri godine.