Nakon što su 24sata otkrila da je HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, koji ima plaću 18.091 kunu, 25 godina prijavljen u državnoj kući u Glini za koju je mjesečno plaćao 100 kuna, a zadnju je ratu platio 2008. godine, oglasio se i župan.
Pogledajte video: Dobro živi župan
Doduše, nama se nije javio kad smo mu poslali poruku o temi razgovora. U nedjelju RTL prenosi njegovo priopćenje u kojem je župan Žinić potvrdio sve što su pisala 24sata.
Slijedi priopćenje pa podsjetnik na priču koju smo otkrili:
"U kući živimo, plaćamo sve režije i ostale troškove u skladu sa svim propisima. Napominjem da smo na obnovu i održavanje ove kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva. Radi informiranja javnosti oko natpisa u medijima, a vezano za vlasništvo i pravo korištenja kuće u kojoj živim zajedno sa svojom obitelji želim iznijeti nekoliko činjenica koje su krivo ili neistisnuto prezentirane. Kao i tisuće obitelji s područja Gline, Banovine te okupiranih dijelova Hrvatske i moja obitelj 90-ih godina prolazila je kroz progonstvo, rat i neizvjesnost dok sam ja kao dragovoljac bio na ratištu. Nakon oslobođenja Gline, vratili smo se u grad i dobili smo na privremeno korištenje napuštenu kuću u koju smo se uselili odmah nakon VRO Oluja u kolovozu 1995. godine. Prošli smo isti proces i ostvarili ista prava kao i tisuće prognanika. Odmah smo se aktivirali u stvaranje novog života na ovim područjima.
Kuća je kasnije otkupljena od strane APN-a te smo u skladu s time, prema važećim propisima plaćali propisani najam za kuću. U međuvremenu se mijenjaju Zakonske regulative i nadležnosti za rješavanje stambenog zbrinjavanja. Vlada Republike Hrvatske 2005. donosi Uredbu o darovanju kuće ili stana hrvatskim braniteljima i članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Tada, kao hrvatski branitelj, podnosim zahtjev za darovanje navedene kuće koji do danas nije riješen.
Nalazimo se u situaciji kao i mnoge druge obitelji sa ovog područja koje nisu uspjele riješiti darovanje kuće zbog čestih izmjena zakona i propisa, ali i izmjena životnih prilika. U kući živimo, plaćamo sve režije i ostale troškove u skladu sa svim propisima. Napominjem da smo na obnovu i održavanje ove kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva.
Također ističem kako ni u jednom trenutku nisam bio u sukobu interesa i nikad nisam koristio svoje pozicije kako bi riješio svoje stambeno pitanje. Dokaz tome je i činjenica da rješenje zahtjeva za darovanje spomenute kuće čekamo već 15 godina. Točno je da su Uredi državne uprave od 01.01.2020. pripojeni županijama i sada imaju u nadležnosti izdavanje rješenja o stambenom zbrinjavanju, pa i rješavanje predmetnog slučaja. Vjerujem da će službe svoj posao odraditi potpuno korektno sukladno svim važećim propisima i zakonskoj regulativi."
Naveo da je on vlasnik
HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivo Žinić ima plaću 18.091 kunu. Prijavljen je u državnoj kući u Glini za koju je mjesečno plaćao 100 kuna. Zadnju ratu je platio 2008. godine, otkrili smo u tekstu koji smo objavili jučer na portalu.
Kuća mu je dodjeljena
U svojoj imovinskoj kartici, Ivo Žinić je naveo da je vlasnik kuće od 100 četvornih metara u Glini i da ju je dobio darovnim ugovorom.
No, provjerili smo, država kuću nikada nije darovala. Dapače, pokrenuli su i reviziju ima li obitelj pravo na kuću. Pitali smo Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje pod kojim uvjetima je obitelji darovana kuća.
- Nekretnina na adresi Runjaninova 7 nalazi se u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nije darovana niti je na bilo koji drugi način otuđena, dakle ista je u vlasništvu Republike Hrvatske - odgovrili su nam iz Ureda u kojem je ranije radio Žinić, a koji sada vodi HDZ-ov Nikola Mažar.
Objasnili su i da je nekretnina dodjeljena na korištenje obitelji Žinić još 1995. godine. I to na privremeno korištenje. Radilo se o tome da je država imala nakon Oluje problem. Imala je tisuće prognanika i izbjeglica u hotelima i kampovima, a s druge strane su postojale prazne nekretnine od onih koji su odselili s Banovine, ali i drugih krajeva.
Kuća je bila prazna i vrlo je vjerojatno pripadala nekom od banijskih Srba. Ime prijašnjeg vlasnika nismo dobili od dvije institucije koje smo tražili.
Uglavnom, kako nam odgovaraju iz Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na isti način je dodjeljeno preko 19.000 obitljskih kuća u Hrvatskoj.
Ali onda je Ustavni sud 1998. godine ukinuo takav zakon pozivajući se na nepovredivost vlasništva. Država je morala vratiti sve kuće prijašnjim vlasnicima ili ih otkupiti ako želi da u njima ostanu oni kojima ih je dodjelila.
A zbrinuti one koji su u tim kućama dotad privremeno živjeli. I kako je država zbrinula obitelj Ive Žinića, tada svog glavnog inženjera obnove u Ministarstvu razvitka i obnove?
Iz sadašnjeg Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje kažu da je državna agencija APN otkupila kuću od prijašnjeg vlasnika.
Država zbrinula svog glavnog inženjera obnove
- Kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 31. prosinca 1999. godine između vlasnika navedene nekretnine i Agencije za pravni promet nekretninama, nekretnina postaje vlasništvom Republike Hrvatske. Navedena agencija je s članovima obitelji Žinić dana 18. siječnja 2000. godine sklopila ugovor o najmu - odgovaraju nam.
Pitali smo APN od koga su kupili nekretninu, po kojoj cijeni i zašto je otkupljena. Na ta pitanja nismo dobili odgovor. Ali su zato odgovorili za koliko su je iznajmili obitelji Žinić.
- Prema tada važećim pozitivnim pravnim propisima, APN je imao propisanu visinu najamnine od 1-100 kuna. Za predmetni ugovor o najmu visina je iznosila 100 kuna. Gospodin Žinić nema nepodmirenih dugovanja - odgovorili su nam iz APN-a.
Prvo besplatno bio u njoj, potom plaćao 100 kn
Žinić je, dakle, prvo besplatno živio u kući, a onda ju je država otkupila i dala mu je na korištenje za 100 kuna.
Ali samo do 2008. godine. Tada idu nove promjene.
APN objašnjava da su oni u suradnji s Upravom za posebna područja državne skrbi koje je 2008. godine bilo u sastavu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva prepustili njima niz nekretnina. Od 1.118 objekata koje su kupili, njima su prepustili 459 onih koja su se nalazila na područjima posebne državne skrbi. Među njima je i kuća koju koriste Žinićevi. Ivo Žinić je u to doba bio ravnatelj uprave za integrirani regionalni razvoj baš u istom tom ministarstvu koje je tada dobilo na upravljanje i državnu kuću u kojoj on živi.
- Kako je i objekt koji je koristio gospodin Žinić određen da bude prenesen na daljnje raspolaganje Upravi, APN je dana 27. listopada 2008. godine raskinuo ugovor o najmu s gospodinom Žinićem, predao cjelokupnu dokumentaciju Upravi i nekretninu isknjižio iz svoje balance, a predmet arhivirao - zaključuju u APN-u.
Dakle, obitelj više nije morala plaćati 100 kuna mjesečne najamnine za kuću koja se u katastru vodi kao objekt od 107 četvornih metara, plus dvorište od 479 kvadrata, garaža od 34 kvadrata i nadstrešnica od 30 kvadrata.
Sveukupno na 650 četvornih metara zemljišta nedaleko od centra danas razrušene Gline. Sama stambena površina kuće je znatno veća od spoemenutih 107 četvornih metara jer ima i kat.
Ali to su jedini podaci iz katastra o posjedu, kuća nije etažirana i nismo je našli u zemljišnim knjigama. I u katastru jasno piše da je vlasnik Republika Hrvatska. Sam Žinić je današnju vrijednost te nekretnine procjenio na 280.000 kuna u imovinskoj kartici
Odluku ima li Žinić pravo na daljnje korištenje kuće trebati potpisati župan Ivo Žinić. Prije toga će Ivo Žinić provjeriti Ivu Žinića
Ali ni tu nije kraj ove nevjerojatne priče. Kako nam je odgovorio Ured za obnovu za i stambeno zbrinjavanje, u međuvremenu su se opet promjenili zakon. I oni su dobili obvezu napraviti reviziju dodjeljenih nekretnina.
Zato su poslali Uredu državne uprave Sisačko-moslavačkoj županiji da provjeri ima li obitelj Žinić u novim okolnostima pravo i dalje koristiti nekretninu. Uvedeni su kriteriji po kojima Ured državne uprave mora provjeriti imaju li oni koji žive u državnim nekretninama i druge nekretnine, jesu li ih imali i prodali, sve su to uvjeti da se izgubi ona državna.
- Zahtjev smo poslali 30. listopada 2019. godine. Do danas nismo dobili odluku - odgovaraju u Uredu za stambeno zbrinjavanje.
Dakle, 14 mjeseci nisu uspjeli provjeriti Žinića i ima li pravo nastaviti koristiti nekretninu. Ali u međuvremenu je opet promjenjen još jedan zakon. Uredi državne uprave u županijama su pripojeni lani županijama.
Pojednostavljeno, sada odluku o tome ima li Žinić pravo na daljnje korištenje kuće trebati potpisati župan Ivo Žinić. A prije toga će Ivo Žinić provjeriti Ivu Žinića i udovoljava li svim kriterijma da nastavi koristiti kuću.
Zvali smo i poslali poruku županu Žiniću. Napisali smo o čemu bi razgovarali i pitali ga plaća li što državi za nekretninu.
Nikakav odgovor nismo dobili.