To je to što me zanima!

'HDZ je u HZMO-u našao još jedno mjesto za uhljebljivanje'

U HZMO je bivši ravnatelj a sadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović zapošljavao svoje prijatelje i osnovao ured za upravljanje ljudskim resursima samo da uhljebi određenu osobu, tvrde
Vidi originalni članak

Saborski zastupnici Gordan Maras (SDP) i Mirando Mrsić (Demokrati) kritizirali su u četvrtak rad Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), ustvrdivši u raspravi o izvješću o radu te institucije da je ona postala još jedno mjesto za uhljebljivanje HDZ-ovaca.

"U HZMO-u je HDZ našao još jedno mjesto za uhljebljivanje", ustvrdio je Mrsić tijekom saborske rasprave o izvješću o radu HZMO-a za 2018. godinu.

Kako tvrdi Mrsić u HZMO je bivši ravnatelj a sadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović zapošljavao svoje prijatelje, osnovao ured za upravljanje ljudskim resursima samo da uhljebi određenu osobu, te prijatelja postavio i za urednika internetske stranice. HZMO sudjelovao je i u kampanji za mirovinsku reformu ministra Marka Pavića, kazao je .

"Izvješće HZMO-a o radu je slika rada ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ona baš nije blistava", ocijenio je Mrsić.

I usprkos povećanju broja zaposlenika za tri posto (68 novih djelatnika), privremeno rješenje o mirovini čeka se i po šest mjeseci, istaknuo je.

Da HDZ koristi HZMO za uhljebljivanje smatra i Gordan Maras (SDP) koji tvrdi da svake godine broj zaposlenih poraste za 10 posto.

Hrelja predviđa tmurnu budućnost HZMO-u 

Silvano Hrelja (HSU) predvidio je pak HZMO-u tmurnu budućnost zbog toga što nema financijsku i poslovnu autonomiju nego, kako je kazao, samo služi kao računovodstveni servis za obračun i isplatu mirovina.

"HZMO ove godine bilježi 97. rođendan ali ako idemo u smjeru da nema ni poslovne ni financijske autonomije sumnjam da će doživjeti 100 godina. Moglo bi doći do njegove marginalne uloge a to nije dobro i tu su potrebni radikalni potezi", kazao je.

Hrelja je također kritizirao efikasnost HZMO-a, odnosno ukidanje prethodnih kontrola kod izračuna mirovina zbog čega, tvrdi, 30 posto rješenja godišnje ide na doradu.

Oporba je zamjerila i što se rasprava o mirovinskom sustavu koji raspolaže s 41 milijardu kuna održala u večernjim satima kada nema televizijskog prijenosa a pozornost javnosti je mala.

Izvješće: Omjer umirovljenika i osiguranika 1:1,22

Podnoseći izvješće za 2018. v.d. ravnatelja HZMO-a Ivan Serdar kazao je da je u 2018. u Zavodu bilo evidentirano 1,236 milijun korisnika i 1,5 osiguranika tako da je omjer umirovljenika i osiguranika bio 1:1,22 . Ukupni prihodi iznosili su 41 milijardu kuna, a rashodi za mirovine iznosili su 39,246 milijardi kuna, te su u odnosu na 2017. godinu bili veći za 4,2 posto.

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2018. iznosila je 2405 kuna, a udio te mirovine u prosječnoj neto plaći 38,42 posto, kazao je.

Zastupnici su ranije podržali prijedlog izmjena Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s direktivom EU-a u dijelu obavještavanja građana o ispravnosti vode i davanje odgovarajućih savjeta.

Sabor nastavlja s radom u petak.

Idi na 24sata

Komentari 15

  • 11.10.2019.

    Svi, kolektivno su postali organski nepodnošljivi, bez obzira iz koje su stranke. Totalno beskorisna i uhljebnička politička bagra koji se ismijava svim građanima.

  • Maraton 11.10.2019.

    Nije mi jasno, kaže ministar Marić da država 12 milijardi doplaćuje za mirovine, a tu jasno piše; Podnoseći izvješće za 2018. v.d. ravnatelja HZMO-a Ivan Serdar kazao je da je u 2018. u Zavodu bilo evidentirano 1,236 milijun korisnika i 1,5 osiguranika tako da je omjer umirovljenika i osiguranika bio 1:1,22 . Ukupni prihodi iznosili su 41 milijardu kuna, a rashodi za mirovine iznosili su 39,246 milijardi kuna, te su u odnosu na 2017. godinu bili veći za 4,2 posto. Ukupni prihod 41 milijardi kuna, rashodi za mirovine 39,246 milijardi kuna. Znači čisti lažovi, počevši od ministra finacija. Nameću nam da duže radimo kao da sustav bude održiv, a on u plusu. Možda misle da bude održiv za njihove povlaštene mirovine, i na kraju da se iz mirovinskog sustava izdvoje povlaštene mirovine bio bi onda oko 5000 kn prosjek radnička mirovina. Isto tako piše da "Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2018. iznosila je 2405 kuna, a udio te mirovine u prosječnoj neto plaći 38,42 posto." Upravo to i Europska unija upozorava, da ne može biti prosjek mirovina po posebnom propisu 6000 kn, a radničke 2405. kn.

  • 11.10.2019.

    Miraleme,dok si bio ministar,radnike si plaćao na obnovi vlastite kuće u elitnom dijelu ZGa na crnjaka,stoga čkomi

Komentiraj...
Vidi sve komentare