Današnji dan u cijelosti treba posvetiti sjećanju na žrtve i iskazati osudu tih strašnih zločina koji su se dogodili. Današnji dan nije dan za podjele, to smo jasno komunicirali u Jasenovcu i tijekom dana u svim našim izjavama, rekla je u Otvorenom ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je dodala da joj se ne sviđa što je izgovoreno protiv gospodina Habulina i protiv drugih, nije bilo niti vrijeme niti mjesto.
POGLEDAJTE VIDEO
Plenkovićev savjetnik za društvena pitanja Zvonko Kusić rekao je da različite delegacije ne pokazuju različiti stav prema događaju.
- Mislim da se previše bavimo time da nisu svi bili u istoj koloni, važno je poruka koja je poslana. Ovo nas samo zamara te se iz vida gubi žrtva kojoj smo se došli pokloniti - rekao je.
Furio Radin složio se da su svi imali isti stav prema žalosti koja se treba pokazati te pijetetu prema žrtvama.
- Problem je što se delegacije međusobno ne slažu, ali ne bih tome pridavao preveliku pažnju. Moja idealna situacija je da idu svi zajedno i da poslije nema nikakvih izjava. Niti o tome zašto se išlo tamo, a pogotovo političkih izjava - rekao je.
Zlatko Hasanbegović kaže da bi tamo trebala biti građansko-vjerska komemoracija bez političkih govora.
- Ovo danas imali smo prošli put, imat ćemo sljedeći put, sve dok ne dobijemo odgovornu državnu elitu. Treba naći komemorativni obrazac za obilježavanje različitih traumatičnih događanja. Ovo što danas imamo je obezvrjeđivanje žrtve i potomaka žrtava. Domovinski pokret u tom igrokazu nije sudjelovao - rekao je.
Ivo Goldstein je komentirao kad će Jasenovac prestati biti tema prepucavanja.
- Jasenovac nažalost proteklih 76 godina je politička arena. Karte su se malo drugačije promiješale u drugoj polovini 80-tih te onda nakon 1990. Jedna dolična, znanstvena prezentacija osnovnih činjenica jest da je to bio radni logor, ali prvenstveno naglašavam da se radilo o logoru smrti u kojem je život izgubilo između 80 i 100 tisuća ljudi, pri čemu je Srba bilo najviše, pa Židova i Roma podjednako te potom oko pet tisuća Hrvata. Jasenovačka lokacija je najveće grobište Hrvata u Drugom svjetskom ratu, veća od Teznog i nekih drugih tamo oko Bleiburga, odnosno na Križnom putu. Činjenica jest da je taj Jasenovac postao simbol stradavanja u Drugom svjetskom ratu. Nažalost, u zadnjih 30 godina osnovne činjenice su pod pritiskom strana umanjivanja ili negiranja genocida ili uvećavanja tih brojki, do 700 tisuća ili milijun. Ta osnovna poruka je bila i motor za agresiju na Hrvatsku 1991. godine. Što je politika više upetljana u povijesna objašnjenja utoliko gore po obje, taj brak je katastrofa. To je ono što bi trebalo prestati - rekao je.
- Jasenovac je korišten u vrijeme početka Domovinskog rata da bi se stigmatizirala Hrvatska, da bi se opravdali zločini koji su se radili protiv hrvatskog naroda - ističe ministrica Obuljen Koržinek.
Goldstein kaže da Bleiburg i Jasenovac nisu isto i nikada nisu bili.
- Bleiburg i Križni put su ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, u onoj mjeri u kojoj su nevini dečki 27. i 28. godište ubijani bez suda. U onoj mjeri u kojoj je na Bleiburgu stradao niz ustaških zločinaca, bilo da su ubijeni u bitkama na kraju rata, bilo da su likvidirani odmah po zarobljavanju ili dovedeni u Zagreb i osuđeni na smrt, to nije ratni zločin. I radi tih ljudi ja neću pustiti suzu, niti ću zbog njih otići na Bleiburg. Ovoj Vladi prigovaram da treba komemorirati Bleiburške žrtve, ali Bleiburg i Križni put s jedne i Jasenovac s druge strane nisu isti.
- Svaki događaj je različit. Bit je da se hrvatska politička elita s jednakim pijetetom odnosi prema svakoj žrtvi. Oni koji relativiziraju jugoslavenske, komunističke, masovne ratne i poratne zločine nemaju moralno pravo postavljati se kao historiografski, politički ili bilo kakav arbitar o svim traumama krvavog i teškog hrvatskog 20. stoljeća, ističe među ostalim - rekao je Hasanbegović.
- To je pitanje sve ili ništa, ili crno-bijelo. Trebamo ukupni kontekst. Vlada je osnovala ovo Vijeće, a što se nije usudio nitko drugi. Prije nego što je Vijeće počelo raditi imali smo napade s lijeve i desne strane, gdje su unaprijed osudili rad Vijeća. Sva obilježja NDH su osuđena, ali je izuzetak "za dom spremni" kod HOS-a jer je izostala službena reakcija države, bio je propust tadašnjih vlasti. U Ustavu imamo da je osuđena NDH, ali imamo i Domovinski rat. Branitelji su također ustavna vrednota - rekao je Zvonko Kusić na pitanje treba li zabraniti poklič "za dom spremni".