Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u razgovoru za Novi list govorio je o napuhivanju cjenovnog balona. Otkrio je u kojoj se mjeri kupovine financiraju kreditima te što se događa trenutno u kontekstu inflacije.
- Nekretninski balon još je uvijek u razmjerno ranoj fazi nastanka. Cijene stambenih nekretnina tek su nedavno nadmašile razinu iz 2008. godine i još uvijek su blago iznad razina koje su utemeljene na ekonomskim fundamentima. Ali stupanj precijenjenosti se povećao u pandemiji i nastavlja rasti - rekao je guverner.
U mjeri u kojoj se kupovine financiraju kreditima, rekao je kako HNB može djelovati kroz regulaciju uvjeta odobravanja kredita.
- Dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto - dodao je Vujčić.
Objasnio je kako se monetarnom politikom se može utjecati na cijenu jedne ili nekolicine roba, već da ona utječe na sve cijene.
- Distribucija porasta cijena pojedinih proizvoda iznimno je asimetrična i najveći doprinos inflaciji još uvijek dolazi od energenata. Rast cijena naftnih derivata izravno je odgovoran za gotovo polovinu stope inflacije. Kod proizvođačkih je cijena utjecaj energenata još i veći pa proizvođačke cijene bez energije rastu 3 posto, dok s energijom rastu iznad 10 posto - rekao je Vujčić.
- Iako se očekuje da bi stopa inflacije u Hrvatskoj mogla biti na istoj ili sličnoj razini kao u eurozoni, posljedica te raspršenosti stopa inflacije je i neizvjesnost koju spominjete u pogledu ispunjavanja inflacijskog kriterija - rekao je guverner HNB-a.
- Sve aktualne projekcije, a riječ je o projekcijama širokog kruga analitičara, središnjih banaka i međunarodnih financijskih institucija, očekuju zadržavanje inflacije potrošačkih cijena u EU-u u narednoj godini na razini ovogodišnjeg prosjeka od blago iznad 2 posto ili njezino spuštanje.