Nacionalni plan oporavka i otpornosti bio je tema večerašnje HTV-ove emisije Otvoreno, u kojoj su gosti između ostalog naglasili važnost kvalitetnih radnih mjesta, a govorilo se i o novom Zakonu o radu.
Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je kako se cijeli plan mora cijelo vrijeme usuglašavati s Komisijom.
- Nacionalni plan ne sadržava u sebi samo investicije, nego i reforme koje je potrebno provesti u svakoj pojedinoj državi, pa tako i u Hrvatskoj, kako bi te investicije mogle prouzročiti optimalan oporavak i optimalnu otpornost - rekao je Aladrović.
Rekao je kako je kod nas dio koji se odnosi direktno na privatni sektor oko 32 posto preko cijelog plana, dok je to kod, na primjer, Slovenije 8 posto, 5 posto u Češkoj, 6 posto u Bugarskoj, kod Španjolske 20-ak posto...
- Dakle, mi smo tu, ja bih rekao, u europskom vrhu - poručio je Aladrović.
Hrvoje Balen, koordinator za Nacionalni plan oporavka i otpornosti pri HUP-u, složio se da ne treba raditi razliku između privatnog i javnog sektora, ali je rekao kako postoje ograničenja zbog kojih se privatni sektor ne može javljati na određene stvari. Naglasio je važnost stvaranja radnih mjesta u privatnom umjesto u javnom sektoru.
Prof. dr. sc. Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarska pitanja SDP-a, rekao je kako je cilj europske strategije da se upumpa što više novca u gospodarstvo. Koliko će novca stvarno stići u gospodarstvo ovisi o tome koliko brzo možemo apsorbirati sredstva - dodao je.
- Mi imamo veliki rizik možemo li to uopće povući - rekao je Tica. Rekao je i kako je hrvatsko gospodarstvo neotporno jer se bazira na betoniranju, armaturi i turizmu.
- Mi se u tom konceptualnom razvoju ne fokusiramo na ekonomiju znanja, na reindustrijalizaciju s nekim industrijama koje mogu konkurentno poslovati u Hrvatskoj, nego se vraćamo na onaj model prije 2008. godine betoniranja, pumpanja građevinskog sektora, koji ovaj put nije čak ni u hrvatskom vlasništvu - rekao je Tica.
Prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus rekao je kako je Nacionalni plan u okviru europskih nastojanja, naglasivši kako nije riječ o lutriji ili bingu gdje svatko nešto dobije.
- Iza ovoga stoji ozbiljan napor EU-a da ovim reformama zaista stvori osnove za trajni rast, poručio je. Balen smatra kako je omjer između financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava prilično neizbalansiran.
- Već sada vidimo da firme ne žele uzimati kredite, smanjuje se interes kod HBOR-a za tim povlaštenim kreditima, a kamatne stope su sad niske - rekao je Balen.
- Stvar je u tome da treba potaknuti one investicije koje se ne bi dogodile u kratkom roku ako se ne subvencioniraju tim nekim malim iznosima, dodao je.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je da su svi trebali biti uključeni u ranijoj fazi. Smatra da je teško zaključiti vodi li ovaj plan Hrvatsku u pravom smjeru.
- Treba ogromna sredstava usmjeriti u dokvalifikacije i prekvalifikacije ljudi upravo za te nove poslove, za zelenu ekonomiju, za digitalizaciju, za sve ono što bi ti novi poslovi trebali donijeti, rekao je Sever.
Aladrović je rekao kako su i industrija 4.0, i automatizacija, i digitalizacija, i ulaganje u kvalitetnija mjesta sve dijelovi ovog plana.
- Nama trebaju zapravo kvalitetna radna mjesta, poručio je Balen.
Tica je rekao kako će ljudi gubiti radna mjesta zbog tehnoloških promjena te da ih treba pripremiti za tržišnu utakmicu. Referirajući se na otvaranje 100.000 novih radnih mjesta prema Nacionalnom planu rekao je kako bi bilo dobro da na njima rade građani Hrvatske, a ne uvezeni radnici u građevinskoj industriji.
- Dosad je model bio da obrazovani idu u Irsku, a da nama dolazi niskokvalificirana radna snaga koja radi u građevinskom sektoru u Hrvatskoj. Ja ne vidim nikakvu promjenu koja će skrenuti strategiju u odnosu na to, rekao je Tica.
- Ja sam u opravdanom strahu da neki sugovornici ovdje nisu uopće pogledali plan. Ako govorimo o kvalitetnim radnim mjestima, onda smo čitav niz reformi i investicija i u komponenti gospodarstvo, i u komponenti digitalizacija, i u komponenti tržište rada upravo u tom smjeru kreirali - rekao je Aladrović.
- Visoko plaćena ili bolja radna mjesta ne dolaze sama po sebi. Ona dolaze iz tvrtki koje stvaraju novu vrijednost te vrste, nadovezao se Vedriš.
U emisiji je otvorena i tema novog Zakona o radu, o kojemu je Aladrović rekao kako su završile konzultacije s poslodavcima i sindikatima te kako očekuju da će radna skupina u drugom dijelu godine završiti djelovanje, nakon čega zakon kreće prema Vladi, odnosno iz Vlade prema Saboru.
- Najbitnije je urediti rad na izdvojenom mjestu rada, zatim dodatni rad, omogućiti onima koji žele više da zarade više. S druge strane, imamo - i moramo biti svjesni te činjenice - najviše ugovora na određeno vrijeme, odnosno nesigurnih oblika rada i prekarnog rada u cijeloj Europskoj uniji i tu moramo ići prema tome da ograničimo i broj i vrstu i način sklapanja takvih ugovora, odnosno da te nesigurne oblike rada transformiramo u sigurnije oblike, rekao je Aladrović.
Dodao je i kako s druge strane mora postojati određena fleksibilizacija kako bi se kompenziralo poslodavcima sve ono što će se mijenjati na tržištu rada.
Nadovezao se Sever, koji je rekao kako je se pokazalo da su se ovakvi pristupi izmjenama Zakona o radu Hrvatsku doveli ovdje gdje je danas.
- Hrvatsku smo pretvorili u zemlju koja konkurira svim drugim gospodarstvima, jer ne može naprednim tehnologijama, ne može nečim drugim, u to se ne ulaže dovoljno, nego konkurira isključivo niskom cijenom rada i nestalnim nesigurnim poslovima, rekao je Sever.
Balen je rekao kako fleksibilizacija ne znači lakše otpuštanje - nitko ne želi otpustiti kvalitetnog radnika, poručio je.
- Postoje situacije u kojima treba na neki način jednostavnije regulirati upravo te neke stvari kao što je i lakše zapošljavanje, i lakši otkaz ugovora o radu, rekao je Balen.
- A što je to drugo nego lakše otpuštanje? Pa to se cijelo vrijeme gura u ovoj zemlji, a to vam ne može proći više - reagirao je Sever.
Vedriš je rekao kako će se radni vijek morati produljiti, ali da bi trebalo napraviti otvoreni model - onaj koji želi duže raditi mora biti i nagrađen, a onaj koji odlazi iz objektivnih razloga ne može biti penaliziran.