Prijedlog Državnog proračuna za iduću godinu se temelji na pozitivnim i ohrabrujućim trendovima oporavka gospodarstva, rasta BDP-a od najmanje devet posto u 2021. godini i izrazito uspješnoj turističkoj sezoni koja je bila iznad svih očekivanja, istaknuo je premijer Andrej Plenković predstavljajući zastupnicima u Saboru prijedlog Državnog proračuna za iduću godinu, s projekcijama za 2023. i 2024.
POGLEDAJTE VIDEO
- Pred nama je važna zadaća da kvalitetnim ekonomskim politikama podignemo konkurentnost gospodarstva, a glavni smjer je preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta - rekao je Plenković dodavši kako je u ovih gotovo zadnjih dvije godine zahvaljujući mjerama Vlade 700.000 ljudi u privatnom sektoru dobilo plaće, a 120.000 tvrtki preživjelo krizu.
- Za 2022. želimo i dalje nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama, bazirati aktivnosti na učinkovitoj državnoj potrošnji, provoditi strukturne reforme, povećati i ubrzati apsorpciju EU sredstava... No s obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, proračun je prilagođen okolnostima s kojima se Hrvatska i čitav svijet suočavaju, još uvijek smo u najvećoj zdravstvenoj krizi koju pamtimo. Ovaj je proračun odraz nezaobilazne i jedinstvene uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva - poručio je.
UŽIVO:
Naglasio je i kako se bilježi nastavak realnog rasta plaća.
- Ohrabreni ovim povoljnim trendovima sada ćemo nastojati da, zahvaljujući odgovornom i učinkovitom upravljanju krizom, ostvarimo snažan gospodarski rast, a on će, prema našim internim procjenama na Vladi, biti minimalno devet posto, a izgledno i viši - istaknuo je dodavši kako se u idućoj godini očekuju značajni iskoraci kroz Plan oporavka jer će reforme i investicije zahvatiti sektore energetike, poljoprivrede, obrazovanja i znanosti, tržište rada i zapošljavanja te promet.
- Želimo da proračun za iduću godinu pospješi proces sanacije šteta prouzrokovanih potresom sredstvima iz EU, Nacionalnog plana i oporavka, ali i proračunskim sredstvima, posvetili smo pozornost povećanju socijalnih naknada, kao i povećanju naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta na iznos 7500 kuna. Ulažemo i gotovo milijardu kuna u zdravstvo, a osigurali smo i nabavu višenamjenskih borbenih aviona - rekao je premijer naglasivši kako kreditne agencije jako dobro vide smjer u kojem ide Vlada te da joj vjeruju.
- Vjeruju nam u ono što radimo. Zbog toga i jesu takve ocjene o najboljem kreditnom rejtingu ikad. Mi ćemo kao i do sada voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti građana, učiniti sve, a to smo dokazali u nekoliko mega kriza s kojima smo bili suočeni, da bismo spriječili socijalnu frakturu u društvu, smanjivati polarizacije, razotkrivati one koji fabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve, čemu svjedočimo u kontekstu borbe protiv Covida, ali većina birača to jasno vidi i prepoznaje. Tu igru skrivača će jasno prepoznati i na izborima - rekao je.
Trzavice s oporbom: Premijer izvrijeđao Mostovce, nije poštedio ni ostale
Mostov Nikola Grmoja poručio mu je kako je stavio svoje šape na sve institucije te da je Hrvatska s njim u minusu.
- Kao što je neizbježan odlazak glavne Državne odvjetnice, tako je neizbježan i vaš jer ste bili mecena korupcije u Hrvatskoj - rekao je Grmoja.
Plenković mu je odgovorio da on možda sebe doživljava medvjedom pa misli da umjesto ruku ima šape.
- Neopisivo je zadovoljstvo bilo izbaciti Most iz Vlade, najnelojalnija, najpokvarenija, najdemagoškija i najpopulističkija nakupina lokalnih aktera koja se igra nacionalne politike. Razotkriveni ste tada, ali i sada. podržavate prosvjed, a nudite ljudima Ivermectin, lijek za životinje, vidim da su vam šape tu, sad mi je jasnije odakle Ivermectin tu kao okvir nastojanja Mosta da pridonese borbi protiv Covida - poručio je.
Grmoja mu je poručio kako nitko iz Mosta nije zagovarao nikakav lijek.
- Ali tko laže taj i krade - rekao je.
Javio se i njegov stranački kolega, Miro Bulj, naglasivši kako nikad manje građana nije živjelo u Hrvatskoj, cijene divljaju, da je zdravstvo u rasulu, a u isto vrijeme premijer govori kako je sve super.
- Drago mi je vidjeti vas u Saboru, znači da se testirate i dobivate Covid potvrde, i da je cijela vaša priča teatar apsurda, najniži populizam, demagogija. Ljude zavodite i time rušite napore odgovornih ljudi u zdravstvu i u znanosti - poručio mu je premijer podsjetivši kako je Vlada prije dva mjeseca ograničila cijene benzina i dizela.
Bulj je, podsjetimo, gradonačelnik Sinja i protivi se uporabi Covid potvrda za dolazak na posao.
- Tko su ti odgovorni ljudi? Vi ste govorili da ste pobijedili virus. Tražite nelegalne Covid potvrde, pa kaznite me kao lokalnog čelnika, dođite u Sinj, slobodno ćete ući. Mi se borimo za slobodu, a ne stožerokraciju. Borimo se za demokraciju, da ovaj Sabor odlučuje, a ne bal vampira na Pelješkom mostu - rekao je Bulj dok se premijer smijao.
Obrušio se premijer i na zastupnike Domovinskog pokreta.
- Preporučite ljudima da se cijepe umjesto da demonstrirate na skupovima, gdje se lijek za parazite kod životinja, preporučuje ljudima. To bi vam bilo korisno i dobro za kredibilitet vaših nastupa, bili oni na engleskom, talijanskom ili hrvatskom - rekao je zastupniku DP-a Nikoli Stephenu Bartulici.
- Vi niste moj roditelj i nemate mi pravo govoriti kako se trebam brinuti za svoje zdravlje. To mogu sam i molim da u odgovorima ne omalovažavate nikoga u ovom Saboru - odgovorio mu je Bartulica.
Davor Bernardić (Klub Socijaldemokrata) poručio je kako ne može vjerovati što govori Plenković.
- Pitam se živimo li u istoj državi. Ovdje ste kao neki statističar pročitali brojke koje vam je netko napisao, a papir trpi svašta. No na vašem papiru piše "ne znamo kud idemo." Hrvatskoj treba plan, a ne statistika - poručio je dodavši kako u Zagrebu ni na Baniji nije obnovljena ni jedna jedina kuća.
Premijer ga je bocnuo oko njegovih dolazaka na sjednice Sabora, ali i odlaska u Gardeland nakon gubitka na izborima.
- Nisam vas vidio godinu i pol dana do zadnjeg aktualca. Možda mi stvarno ne živimo u istoj zemlji. Prije zadnjeg aktualnog sata, znate gdje ste vi bili? U Gardalandu. A mi smo tu. Ako vi želite narodu reći da je ovdje strašno loše, onda se vratite u vrijeme vaše Vlade i čitajte tu statistiku. To vam je zabavno štivo umjesto Gardalanda - rekao mu je premijer.
Ovo je bijeg od realnosti, odgovorio je Bernardić.
- Vi ste pokazali da nemate pojma kako žive građani, to ste rekli i kroz ovaj odgovor i kroz vašu prezentaciju - rekao je.
SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić je istaknuo kako je dosta izdvajanja predviđeno za ostale stavke, poput nabave informatičke opreme te da se "boji da ne bi crne kožne torbe izlazile" podsjetivši premijera da je, uz posljednji slučaj Žalac, i njegova stranka pravomoćno osuđena za korupciju. Plenković ni njemu nije ostao dužan.
- Vi ste ostavili fenomenalne ugovore u prometu. Nitko nije bolje ugovore potpisivao od vas i štitio nacionalne interese, vi ste poznati po tome i sigurno sa puno razumijevanja i znanja kako funkcionira država operirate i govorite - rekao je referirajući se na period kad je Hajdaš Dončić bio ministar prometa.
Ako nešto nije po zakonu, dodao je, bez obzira na ime i prezime će odgovarati.
- Ne sekirajte se - rekao je premijer.
'Napravit ćemo cjelovito rješenje vezano za ženske potrepštine'
Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš upitala ga je za smanjenje PDV-a na ženske potrepštine, uloške i tampone, i kada bi se mogli steći uvjeti za to, a premijer je istaknuo kako je Vlada kontinuirano smanjivala stopu PDV-a na razne proizvode.
- Sagledat ćemo i ovu problematiku da napravimo iskorak dalje. Tu onda ide reperkusija na neke slične proizvode, ali u svakom slučaju nije dobro da nešto što je nužno i normalno u nekom civilizacijskom kontekstu 21. stoljeća nije dostupno ženama, djevojkama i napravit ćemo jedno rješenje koje će biti cjelovito i koje ćete i vi, vjerujem, podržati - rekao je.
SDP-ova Vesna Nađ poručila je kako iz ovog prijedloga ne vidi strateške reforme, poput javne uprave i pravosuđa.
- Da postoji reforma javne uprave, onda bi neki službenik koji je radio u Ministarstvu rekao bivšoj ministrici Žalac da ne može raditi to što je radila s muljažama oko softvera - rekla je.
Premijer je odgovorio kako je Vlada donijela ogroman broj zakona koji se tiču pravosuđa i javne uprave.
- Svaki od njih je reforma - poručio je.
Upitan za reformu zdravstvenog sustava, premijer je istaknuo kako ministar zdravstva Vili Beroš ima taj zadatak.
- Nastojat će se smanjiti izuzetno brzorastuće troškove u svim segmentima zdravstva, pokušati ih bolje kontrolirati i kroz funkcionalna spajanja i kroz objedinjene nabave - poručio je.
O reformi lokalne samouprave rekao je kako su predvidjeli 100 milijuna kuna za spajanje jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Govoreći o rastu BDP-a, predsjednica Radničke fronte Katarina Peović mu je poručila kako obmanjuje javnost te da imamo najniži rast po glavi stanovnika od svih drugih članica EU.
- Prema procjeni Europske komisije, Hrvatska će imati treći najveći rast BDP-a u 2021. Podsjetit ću vas, mi smo, u generacijskom smislu, u fazi hvatanja koraka sa zemljama srednjoistočne Europe - rekao je Plenković.
Smanjuje se izdvajanje za rad i kvalitetu obrazovanja, a povećava se za državnu administraciju, istaknuo je zastupnik Suverenista, Marko Milanović Litre.
- Bit će jako zanimljivo vidjeti kako će glasati Milorad Pupovac za nabavu Rafalea. A ovdje za ovom govornicom, za kojom vi stojite, prošli tjedan je spominjao i optuživao Hrvatsku za etničko čišćenje, a nitko u Saboru, osim nas Suverenista, se oko toga nije pobunio - rekao je.
Kad nemaju o ničem drugom, onda Suverenisti o Pupovcu, odgovorio je premijer.
- Toliko jeftine demagogije još uvijek ožalošćeni neuspjehom vaše briljantne inicijative za referendumom. Sada nemate što reći nego ponovno istim putem. Čak je i Zekanović napravio odmak od vas i te trivije, kojom stalno želite dizati tenzije. Ali, dobro, vi ste još mladi pa će vjerojatno i kod vas doći taj trenutak da napustite tu politiku - rekao je Plenković.
Prihodi od 164,5 milijardi, rashodi od 173,8 milijardi kuna
Prijedlogom Državnog proračuna za 2022. godinu predviđaju se prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a. Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više.
Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje od 500 milijuna kuna u donosu na rebalansirani proračun za ovu godinu.
Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće će godine dosegnuti 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, bitno manje od ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.
Najveće povećanje rashoda vezano je uz potres, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.
Za iduću godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih 83,1 posto. U 2023. planira se daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. na 75,3 posto BDP-a.