Grlić Radman je potvrdio da je Hrvatska otpravniku poslova Crne Gore u Zagrebu uručila prosvjednu notu povodom njene namjere da usvoji rezoluciju o Jasenovcu, te je rekao da bi to ugrozilo bilateralne odnose dvije države.
„Zapitao sam se kakav je to povijesno-politički kontekst i razlog zbog čega to Crna Gora radi. Usvajanje takve rezolucije, koja je nama čudna i za koju smatramo da se politizira i zloupotrebljava za unutarnjepolitička nadmetanja u Crnoj Gori, negativno će se odraziti na europsku put Crne Gore, ali naravno i na naša bilateralna pitanja”, rekao je Grlić Radman.
On je kazao da je o ovom pitanju razgovarao s crnogorskim kolegom Filipom Ivanovićem te mu je izrazio čuđenje i zabrinutost zbog rasprave o navodnoj deklaraciji o Jasenovcu.
“Crna Gora ima jako puno posla, ona se smatra šampionom pregovora s EU na Zapadnom Balkanu, a vidimo da je ovo skretanje s važnog pravca, jer ne možete u isto vrijeme preuzimati europske vrijednosti, a onda ih sa druge strane negirati”, rekao je Grlić Radman.
Šef hrvatske diplomacije smatra da se donošenje deklaracije o Jasenovcu pokreće u kontekstu Rezolucije UN-a o Srebrenici i, kako je rekao, “vjerojatno se hoće 'defokusirati' Srebrenica, a politizirati s Jasenovcem”.
“Mi smo u prosvjednoj noti osudili pokušaje da Hrvatska bude instrumentalizirana u unutarnjepolitičke svrhe u Crnoj Gori i istaknuli smo očekivanja da će parlament odustati od tog poteza, jer se to sve zajedno može negativno odraziti na bilateralne odnose”, rekao je Radman istaknuvši kako je za 32 godine nijedno otvoreno pitanje s Crnom Gorom nije riješeno. “A vi znate da je, u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije i ljudi iz Crne Gore, zato je ona ploča i postavljena u Morinju”, dodao je.
Prosvjedna nota, po navodima medija, apostrofira neprimjerenost manipulacije žrtvama Jasenovca u političke svrhe, instrumentaliziranosti Hrvatske u korist tamošnje unutarnje politike te poziva Crnu Goru da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti njen put prema EU.
U noti se također izražava zabrinutost činjenicom da se spomen na žrtve Jasenovca politizira i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori te stavlja u kontekst rasprava o Rezoluciji Opće skupštine UN-a o komemoraciji genocida u Srebrenici, s kojom nije ni u kakvoj političko-povijesnoj vezi, i to na način koji ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i razvijanju kulture sjećanja.
Nakon što je crnogorski premijer Milojko Spajić priopćio da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima, predsjednik parlamenta i čelnik prosrpske i proruske desnice Andrija Mandić, koja je istodobno dio vladajuće većine u Crnoj Gori, najavio je da će inicirati usvajanje rezolucije o Jasenovcu. Spajić je na to rekao da nema problema s time da podrži svaku rezoluciju koja osuđuje zločine.
Zbog podrške Rezoluciji o Srebrenici dio prosrpske desnice zaprijetio je da bi mogao uskratiti podršku Spajićevoj vladi u parlamentu.
Spajićeva vlada uputila je dva amandmana na Rezoluciju o Srebrenici o kojoj će UN raspravljati 23. svibnja, u kojima se individualizira krivica za genocide te se apostrofira poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Crnogorsku vladajuću većinu čine Spajićeva Europa sad, prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore, umjerena prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP), Demokratska partija centra i stranke Albanaca u Crnoj Gori.