Spor između Zagreba i Beograda krenuo je 4. ožujka kad su vijećnici gradske skupštine Subotice usvojili odluku o promjeni statuta grada i pokrenuli proceduru uvođenja takozvanog bunjevačkoj jezika kao službenog u tom gradu, čemu su se usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 

Hrvatska zajednica u Srbiji drži da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik, pa da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.

Hrvati u Vojvodini potom su od srbijanskih vlasti zatražili da se istom logikom kojom se poslužilo subotičko gradsko vijeće, onoj o postotku zastupljenog stanovništva, hrvatski jezik uvede u službenu uporabu u Somboru, Baču i cijelom teritoriju Vojvodine. 

Zajednica je potom počela dobivati izravne prijetnje, nakon čega je Hrvatska poslala prosvjednu notu. 

„Mi smo čekali nekoliko dana srbijanske vlasti, one se nisu javile ni osudile te prijetnje koje su bile osobne naravi, izravno upućivane na portalima i u elektroničkoj pošti hrvatske zajednice”, rekao je Grlić Radman u emisiji „A sada Vlada” Hrvatskog radija. 

„Hrvatska zajednica nije dobila potporu srbijanskih vlasti, pa je zatražila potporu Hrvatske”, dodao je hrvatski ministar. 

Srbijanski šef diplomacije Nikola Selaković hrvatsku notu je proglasio „jednom od najglupljih i najbesmislenijih koje je dosad primio”, jer se Hrvatska žali na izljeve ružnih osjećaja na društvenim mrežama dok hrvatski mediji iznose „najmonstruoznije i najbrutalnije uvrede” protiv srbijanskog političkog vrha, prije svega predsjednika Aleksandra Vučića. 

Grlić Radman je u srijedu istaknuo kako nije riječ o komentarima na društvenim mrežama nego o izravnim prijetnjama, a da je Selakovićeva reakcija „dosad nezabilježena u diplomatskoj praksi”. 

„Činjenica da su subotičke vlasti kasnije privele jednog ili dva građanina govori o tome da je naša nota imala smisla, a pohvalili su Ej i Hrvati u Vojvodini”, rekao je hrvatski ministar, pa naglasio da Selakovićeva izjava „ne pridonosi unaprjeđenju naših odnosa” te da taj narativ „ne samo da nije europski, nego ni dobrosusjedski”.

„Ako Srbija želi ući u Europsku uniju sigurno ne može nastaviti s takvim narativom”, rekao je Grlić Radman i poručio da se za izgradnju dobrosusjedskih odnosa moraju riješavati otvorena pitanja poput onog o nestalima iz Domovinskog rata ili statusa hrvatske manjine u Srbiji koja nema prava recipročna srpskoj manjini u Hrvatskoj.