Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je u ponedjeljak u Luxembourgu da će izvijestiti svoje kolege u EU-u o rezultatima samita zemalja jugoistočne Europe i Ukrajine nedavno održanog u Dubrovniku.
“Obavijestit ću kolege o hrvatskoj kontinuirano snažnoj potpori Ukrajini. Prije nekoliko dana bili smo domaćini predsjedniku Volodimiru Zelenskom i dvije su vlade potpisale sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori Ukrajini”, rekao je Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Grlić Radman je rekao da je na samitu usvojena deklaracija, "važan politički dokument koji potvrđuje naše spremnost da podržavamo Ukrajinu i njezin euro-atlantski put”.
Sastanku šefova diplomacija EU-a prvi put nakon brexita pridružio se britanski ministar vanjskih poslova David Lammy.
“Hrvatska se snažno zauzima za produbljenje odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, koja ostaje ključni partner na zapadnom Balkanu”, rekao je Grlić Radman.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izjavio je da su se ponovno pojavili problemi s izvozom ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Rusija je ponovno počela napadati brodove koji prevoze ukrajinsko žito.
“Moramo povećati našu potporu Ukrajini”, rekao je Borrell.
Također je rekao da će pokušati deblokirati isplate iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) iz kojeg se financira isporuka oružja Ukrajini.
Mađarska blokira isplatu oko 5 milijardi eura, a jedna od ideja za zaobilaženje toga veta je da se doprinosi država članica u taj fond proglase dobrovoljnima umjesto obveznima.
To bi rješenje odgovaralo Mađarskoj, međutim ono bi isto tako moglo otvoriti nove probleme.
U tom bi slučaju vlade nekih zemalja članica morale tražiti odobrenje svojih parlamenata, što bi dodatno usporilo deblokiranje sredstava.
Neke od njih mogle bi također uplaćivati manje nego što bi trebale prema dogovorenom ključu raspodjele uplata u taj izvanproračunski fond.