Je li optuženi počinio zločin ili nije, on sam najbolje zna, no sudsko vijeće je nakon iscrpno provedenog postupka i detaljne analize svih provedenih dokaza zaključilo da ne postoji zatvoren krug indicija koji bi izvan svake sumnje ukazivao na njega kao počinitelja, kazala je sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici Nataša Brleković.
Marko Grgić nepravomoćno je oslobođen krivnje za trostruko teško ubojstvo bračnog para vlasnika mjenjačnice i njihova zaposlenika u Kutini u listopadu 1998. godine. Članovi obitelji žrtava, koji su došli na objavu presude, nisu krili razočaranje. Napustili su sudnicu ne želeći slušati obrazloženje.
Podsjetimo, optužnicom izmijenjenom u prosincu prošle godine Grgića se teretilo da je u noći 8. na 9. listopada 1998. u Ulici A. G. Matoša u Kutini, s još nepoznatim pomagačem, iz Škorpiona kalibra 7,65 mm prvo ubio Gorana Cvrtaka (25), a zatim Renata Serdarušića (32) i Ingrid Šipek (23). Svi troje ubijeni su u svojim krevetima na spavanju s dva hica u glavu. Učinio je to, smatralo je tužiteljstvo, znajući da bračni par u kući drži novac, a nakon ubojstava uzeo je i zadržao za sebe najmanje 454.050 kuna.
Tijekom postupka sud je neposredno ispitao 14 svjedoka, pročitao iskaze 19 svjedoka te još devet, koji su u međuvremenu preminuli. Izradili su i više vještačenje: balističko, sudsko-medicinsko, biološko, vještačenje kontaktnih tragova, psihijatrijsko te telekomunikacijsko vještačenje.

Prvom presudom Županijskog suda u Sisku Grgić je oslobođen optužbe, no ta je presuda ukinuta. U drugom postupku javio se svjedok Stevo Štula, koji je osim Grgića teretio i Neđu Ajdarića te su obojica bili osuđeni na 40 godina zatvora. Zbog toga je Ajdarić tužio Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava nakon čega su obojica dobila obnovu postupka.
Tužiteljstvo je krajem prošle godine odustalo od progona Ajdarića, a velikogoričkom sudu ostao je zadatak presuditi Grgiću praktički temeljem istih dokaza zbog kojih je u prvom postupku oslobođen.

Telekomunikacijski su vještačili dva poziva upućena s njegova mobitela. Prvi poziv Grgić je 8.10.1998. u 20.09 uputio Vinku Zlomisliću, kako tvrdi, s područja Potkozarja. Za taj poziv, koji je išao preko bazne stanice Moslavačka gora vještak nije mogao isključiti da je doista upućen s područja BiH.
Pravim misterijem pokazao se drugi poziv s Grgićeva mobitela, koji je 9. listopada u 0.13 sati upućem na broj mobitela Renata Serdarušića. Taj je poziv išao preko bazne stanice Kutina, no Grgić tvrdi da mobitel uopće nije bio kod njega jer je ostao u autu kojega je posudio prijatelju. 
- Nesporno je da su žrtve u to vrijeme već bile mrtve, one su najkasnije oko 23 sata sigurno bile ubijene. To je utvrdio vještak računajući koliko je vremena moglo proći od večere do smrti s obzirom na sadržaj želuca žrtava. Zašto bi Grgić, nakon što je tako detaljno isplanirao alibi, pribavio štambilje u putovnici na ulazu u BiH te policu osiguranja za vozilo, sve to ugrozio pozivajući žrtve za koje je, da je počinio djelo, morao znati da su mrtve. To nema nikakvog smisla - nastavila je sutkinja.
Što se tiče novca pronađenog u frižideru pretragom Grgićeve kuće, on je mogao potjecati od mjenjačkih poslova kojima se i on bavio "na crno", a oružje i meci doista su mogli biti suvenir iz Domovinskog rata. Naime, vještačenjem je nesporno utvrđeno da nisu ubijeni pištoljem koji je pronađen kod Grgića, nego Škorpionom. Za njega je Grgić, doduše, imao streljivo, no to je streljivo bilo druge godine proizvodnje u odnosu na ono koje je korišteno za ubojstva.
Za 45 tekstilnih vlakana koja su pronađena na Grgićevoj odjeći ne može se isključiti da ih je mogao "pokupiti" dva dana ranije kad je bio u posjetu Renatu, kojega je poznavao iz Bjelovara te je bio jako dobar prijatelj s njegovim, danas pokojnim, bratom Željkom.
Zapravo tužiteljstvo nije uspjelo srušiti njegov alibi, a zbog propusta policajaca tijekom istrage sud nije u mogućnosti sa sigurnošću tvrditi da je bilo kakav novac uopće otuđen Serdarušićima. Naime, policija je, bez znanja istražnog suca i bez otvaranja vratila sefove bratu žrtve. I to navodno čak tri sefa, dva iz kuće i jedan iz mjenjačnice. Samo jedan je policija pregledala bez otvaranja "vireći kroz rupicu" te su na taj način utvrdili da je sef prazan. Za druga dva sefa postoji jedino podatak da ih je brat žrtve Željko dao otvoriti kod nekoga u Dubravi tko mu je rekao da su prazni.
Za očekivati je da će se tužiteljstvo žaliti na presudu. Inače, Grgić je u zatvoru proveo čak osam i pol godina služeći kaznu za ubojstvo koje nije počinio. Ako tako ostane, kao i Neđo Ajdarić, koji je robijao nešto više od sedam godina, imati će pravo tražiti odštetu od Republike Hrvatske za vrijeme provedeno iza rešetaka.