Na skupu za spas svjetske klime, koji traje dva dana stiže oko 120 čelnika. Glasgow je domaćin klimatske konferencije Ujedinjenih naroda. Dolazi američki predsjednik Joe Biden s tisuću delegata, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel, indijski premijer Narendra Modi, japanski premijer Fumio Kishida, među ostalima. U Škotsku je stigao i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Na skup neće doći ruski predsjednik Vladimir Putin, koji će se skupu obratiti samo snimljenom porukom, Xi Jinping, predsjednik Kine koja je najveći svjetski emiter štetnih plinova, ni Jair Bolsonaro, predsjednik Brazila, doma amazonskih pluća Zemlje, koji ne vjeruje u klimatske promjene.
Dolaze i bivši američki predsjednik Barack Obama, slavna švedska tinejdžerska aktivistica Greta Thunberg, britanski prirodoslovac i televizijski autor David Attenborough i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, piše Index.
Na događaj je trebao doći i papa Franjo, ali zbog zdravstvenog stanja ipak neće. Umjesto britanske kraljice Elizabete dolaze prinčevi, Charles i William.
Stižu i prosvjednici
Na ulicama Glasgowa dolaze i prosvjedničke skupine. Prosvjednička skupina Extinction Rebellion najavila je da želi izazvati poremećaje, a ekološka organizacija Greenpeace da će ući u gradsku luku na rijeci Clyde svojim brodom Rainbow Warrior, iako su plovila zabranjena u vrijeme konferencije.
Da aktivisti ne budu uspješni u svom naumu brinut će se 10 tisuća policajaca koji su stigli u Škotsku iz cijelog Ujedinjenog Kraljevstva, što će koštati oko 250 milijuna funti, piše BBC.
Britanski premijer Boris Johnson istaknuo je kako će glavne teme konferencije biti "ugljedn, automobili, novac i drveće".
- Ljudi su često uobraženi oko naše povijesti i civilizacije. Mislimo da nemilosrdno marširamo naprijed, a zapravo sudjelujemo u vlastitom padu i propasti - kazao je u nedjelju Johnson.
Ciljevi
Jedan od ciljeva COP-a u Glasgowu je ubrzanje preustroja industrije prema automobilima koji ne proizvode štetne plinove. Prema Pariškom sporazumu, do 2040. svi automobili u svijetu moraju imati nultu emisiju. Promet je odgovoran za 14 posto štetnih emisija, stoji u podacima UN-a.
Jedna od ključnih tema COP-a bit će financije. Na susretu u Kopenhagenu 2009. razvijene države obećale su da će do 2020. zajedno davati 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju koje nisu toliko krive za emisije štetnih plinova poput bogatih država, ali su žrtve klimatskih promjena.
Države G20, okupljene ovaj vikend u Rimu, odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija. U svojoj završnoj izjavi pozvale su na "značajno i učinkovit" djelovanje kako bi se ograničilo globalno zatopljenje, no nisu predvidjele konkretne obaveze.
Razvijene zemlje nisu ispunile obećanje o 100 milijardi dolara. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 2019. je prikupljeno samo 80 milijardi dolara.
UN ističe kako je puni iznos potreban da se izgradi povjerenje sa zemljama u razvoju koje su teže pogođene i pandemijom covida-19 pa nemaju novca ili motivacije za dekarbonizaciju svojih ekonomija.
Greta ne očekuje ništa
Dok su jedni optimistički po pitanju skupa, drugi poput prosvjednika i poznate mlade klimatske aktivistkinje Grete Thunberg nisu. Stigla je vlakom, a izjavila kako od skupa ne očekuje ništa.