Grčka vlada pristala je u ponedjeljak na nove reforme kojima će smanjiti potrošnju za 2 posto BDP-a u godinama koje dolaze.

Grčka je pristala na proračunske rezove u iznosu od 3,6 milijarda eura koje je do sada odbijala kako bi osigurala isplatu nove tranše zajmova u sklopu programa pomoći vrijednog ukupno 86 milijarda eura, dogovorenog 2015. godine, prenosi EUobserver.

"Jako sam zadovoljan današnjim rezultatima", rekao je predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem, na konferenciji za novinare nakon neuobičajeno kratkog sastanka 19 ministara financija eurozone.

Predstavnici vjerovnika, Europske komisije, Europske središnje banke (ECB), Europskog stabilizacijskog mehanizma i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), mogu se sada vratiti u Atenu kako bi pripremili nove reforme poreznog i mirovinskog sustava te tržišta rada s grčkom vladom.

"Radit će s grčkom vladom na dodatnom paketu strukturnih reformi poreznog i mirovnog sustava i regulacije tržišta rada", rekao je Dijsselbloem.

Ministri financija eurozone ponudili su Grčkoj zauzvrat mogućnost nespecificiranih "mjera za poticanje gospodarskog rasta" ako nove reforme stvore "fiskalni prostor" počevši od 2019. godine.

Grčka u teoriji ima manevarskog prostora do srpnja, ali ne dulje jer tada mora vratiti više od 7 milijardi eura dugova.

Dijsselbloem je istaknuo da odluka signalizira "promjenu političkog fokusa sa štednje puno više na strukturne reforme", ne ulazeći u pojedinosti.

Glasnogovornik grčke vlade Dimitris Tzanakopoulos ocijenio je u Ateni da je riječ o "odlučujućoj pobjedi" za Grčku, jer će "svaku mjeru (štednje) kompenzirati druga mjera slične vrijednosti."

Inzistirao je da "neće biti niti jednog eura dodatne štednje."

"Mogu ustvrditi da je ovaj proces dobio novi zamah", rekao je europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

"Učinili smo važan korak prema zaključenju 'druge revizije' provedbe programa pomoći, koja će omogućiti konačan dogovor i isplatu nove tranše zajmova koji su odobreni u ukupnom iznosu od 86 milijarda eura u ljeto 2015.", dodao je.

To se očekuje na idućem sastanku euroskupine 20. ožujka.

Naglasio je, međutim, da prvo treba provesti reforme te da bi potencijalne buduće mjere poticanja gospodarskog rasta trebale biti neutralne za proračun.

"Grčka vlada već može pripremiti te mjere, zakonski ih urediti ako želi", rekao je Dijsselbloem.

Naglasio je ipak da "sve ovisi o opsegu reformi" na koje Grčka prvo mora pristati i o tome hoće li nastaviti ispunjavati fiskalne ciljeve predviđene programom pomoći za godine koje dolaze.

"Nikako ne mogu obećati kraj štednje", rekao je.

Opseg novih reformi i hoće li one biti dovoljne vjerovnicima da zaključe reviziju, ovisit će i o MMF-u, koji prijeti da će se povući iz programa pomoći ako grčki dug, koji smatra "neodrživim" i "eksplozivnim", reformama ne postane održiv.

MMF već mjesecima ističe da su potrebne nove strukturne reforme kako bi Grčka ostvarila fiskalne ciljeve i smanjila dug, koji je 2016. iznosio 180 posto BDP-a.

Europljani i Grci tvrde da ciljani primarni suficit proračuna (bez izdataka za kamate) od 3,5 posto BDP-a "u srednjem roku" nakon 2018. može biti ostvaren zahvaljujući rastu grčkog gospodarstva i proračunskom suficitu od 2015. godine.

Prošli tjedan, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis ocijenio je da "MMF ima jako pesimistične makroekonomske i fiskalne prognoze." "Postoji razlika između naših i njihovih brojki."

MMF očekuje da će Grčka 2018. ostvariti primarni suficit od 1,5 posto BDP-a.

Dijsselbloem je u ponedjeljak kazao da je "MMF zadovoljan dogovorenim."

MMF je nakon sastanka priopćio da je još prerano da bi se moglo nagađati o mogućnosti postizanja dogovora o drugoj reviziji programa pomoći.

"Bit će potrebno još napretka kako bi se prevladale razlike u drugim važnim pitanjima", ocijenio je, govoreći o grčkom dugu i o tome što znači "srednjoročno" kad je riječ o fiskalnim ciljevima.

Pitanje koliko dugo će Grčka morati imati primarni suficit od 3,5 posto nakon isteka programa pomoći 2018. ostavljeno je otvorenim kada je program dogovoren 2015. No sada je ključno jer što to razdoblje bude dulje MMF će tražiti više rezova.

Europljani i MMF mogli bi se dogovoriti o razdoblju od tri godine.

"Želimo da bude realnije", rekao je Dijsselbloem.