Od 2015. godine u Hrvatskoj će vrijediti novi način kategorizacije jedinica lokalne samouprave koje su pod posebnom državnom skrbi. 

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u petak je predstavio nacrt izmjena Zakona o regionalnom razvoju koji je sada i u javnoj raspravi. Prema tom prijedlogu, svake tri godine će se izračunavati indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave prema pet novih kriterija, umjesto sadašnjeg jednog. Ti kriteriji su osobni dohodak po stanovniku, nezaposlenost, izvorni prihodi proračuna po stanovniku, stopa obrazovanosti te međupopisno kretanje stanovnika. Zbrojeni kriteriji daju postotak razvijenosti općine ili grada u odnosu na prosječnu razvijenost cijele zemlje. 

Sve jedinice lokalne samouprave koje imaju indeks razvijenosti viši od 75 posto neće dobivati pomoć države.

- Prema prvim analizama, 80 općina bi izašlo iz sustava potpomognutih jedinica, a novih 105 bi ušlo. Broj stanovnika je otprilike jednak, a i izdaci iz proračuna će biti približno isti. Ne radi se o uštedi, nego o pravednijoj podjeli sredstava. Ovo je kompleksna i vrlo ozbiljna reforma - rekao je ministar Branko Grčić.

Napomenuo je da će općine, koje više nisu u sustavu državnih potpora, prve tri godine imati pravo na smanjeni iznos pomoći kako bi prilagodile svoje proračune novoj situaciji i bile održive. Do kraja ove godine sve bi analize trebale biti gotove, a plan Ministarstva je da se zakon donese do kraja veljače 2014. godine, ali puna primjena se očekuje tek od 2015. godine, kako bi sve općine i gradovi imali gotovo godinu dana prilagodbe.

- Stupanjem na snagu ovog zakona 1. siječnja 2015. godine, kako smo planirali, neće više vrijediti Zakon o područjima posebne državne skrbi i Zakon o brdsko-planinskim područjima. Važno je naglasiti da Zakon o otocima i Zakon o obnovi i razvoju Vukovara ne prestaju važiti i ne mijenjaju se nego će ovaj novi zakon samo biti nadogradnja ta dva zakona - rekao je Grčić.

U Zakonu o regionalnom razvoju novost je i institut planskog područja. To je svojevrsni način "razbijanja" dvije regije prema kojemu će Hrvatska biti podijeljena na pet jedinica - Središnja, Sjeverozapadna, Istočna Hrvatska, Sjeverni Jadran i Lika te Srednji i Južni Jadran. Svrha je grupirati županije zbog lakšeg prijavljivanja za europske fondove i slične akcije. 

Osim toga uvodi se i institut urbanog područja, koji se dijeli na dvije kategorije. Prva je urbana aglomeracija, kojih će biti četiri - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, te ostala urbana područja, a to su svi gradovi koji imaju 35.000 i više stanovnika. Svrha je jednaka kao i planskog područja - lakši razvoj grada i gradskog područja. 

Branko Grčić najavio je i nove reforme u svom resoru koje će njegovo Ministarstvo raditi zajedno s Ministarstvom financija. Radi se o reformi načina financiranja lokalnih i regionalnih uprava i samouprava.

- Želimo postaviti postotak koji će u proračunu neke jedinice smjeti ići za administraciju, odnosno za plaće zaposlenih. Smisao postojanja lokalne samouprave je razvoj određenog područja, ali velik dio njih to ne može ispuniti jer većina novca ide za plaće. Na toj reformi još radimo - rekao je Grčić. Nije želio imenovati gradove i općine koje će izaći iz sustava posebne državne skrbi.

Na prijedlog zakona već je reagirala Hrvatska zajednica županija, koja tvrdi kako je neprihvatljivo da se zakoni donose bez konzultacija sa županima. Grčić je na samom predstavljanju izjavio da očekuje da će biti pritisaka.

- Uvjereni smo da radimo u korist ugroženih jedinica lokalne samouprave. Danas imamo situaciju da općine koje su na 30 posto razvijenosti nemaju potporu države, a one koje su na 110 posto imaju. To nije pravedno - istaknuo je Grčić.