Nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca poslala svim strankama 16 vrlo konkretnih pitanja i traže odgovore što će učiniti ako pobjede, potpredsjednik Vlade Branko Grčić se osjetio povrijeđenim jer je Vlada prozvana da nije ništa uradila. 

Sazvao je tiskovnu konferenciju na kojoj je pobrojao niz onoga što je Vlada učinila. Međutim, nije dao konkretne odgovore što će učiniti, odnosno odgovorio na pojedinačna pitanja.

Predizborno je vrijeme, razumijem kritiziranje oporbe, ali od poslodavaca kao partnera Vlade očekujem veću ozbiljnost. Trebali su reći što je dobro napravljeno, a što bi još trebalo napraviti. 

Europska komisija je rekla da smo osma zemlja po provođenju reformi i poručili što još trebamo uraditi, takav pristup cijenim. U gornjem smo domu Europskih zemalja po provođenju reformi. Ušli smo u mandat u dubokoj ekonomskoj krizi. Mi smo Vlada koja čupa iz krize i imamo sve bolje i bolje rezultate. Na tome ćemo tražiti povjerenje građana  - rekao je Grčić.

Grčić je zato nabrojao najvažnije poteze koji su obavili poput toga da će do kraja godine srezati još 300 milijuna kuna parafiskalnih nameta, a već su srezali 410 milijuna. Obećao je da će sljedeće godine olakšanje poduzetnicima ukupno iznositi milijardu kuna. 

Kažu da režu administrativne procedure, do kraja godine će imati reformu lokalne uprave kojom će ih poticati na spajanje. Donose i novi Stečajni zakon i zakon o osobnom bankrotu kako bi pomogli i građanima i tvrtkama. Uvode sustav ocjenjivanja i nagrađivanja u javnoj upravi i pošteniji sustav plaća. Podsjetio je da je u pravosuđu broj neriješenih predmeta pao sa 800.000 na 600.000, liste čekanja u zdravstvu su kraće, dugovi su poplaćani. Grčić kaže da restrukturiraju i javna poduzeća.

- Sve su to potezi koji će na kraju donijeti gospodarski rast. U petak očekujemo da će biti objavljeno da je gospodarstvo raslo i u prvom tromjesečju i time ćemo formalno izaći iz recesije – rekao je Grčić.

On osobno očekuje rast oko 0,3 posto, koliko je iznosio i u zadnjem kvartalu 2014. godine. Poručio je da je usporio i pad građevinarstva koji je dosad bio najveći uteg rastu BDP-a koji ga je vukao dolje čak i kada je rastao izvoz, uvoz i osobna potrošnja.