U SDP-u smatramo i drago nam je da je Vlada prihvatila taj princip da bi odgovor na potres i štetu koji su nastali u Sisačko-moslavačkoj županiji trebao ići u dva koraka. Nulti korak je izmjena Zakona o obnovi jer bi to trebalo otvoriti mogućnost da se kuće počinje obnavljati što prije, rekao je Peđa Grbin za N1 i dodao da će nakon današnje sjednice Vlade vidjeti hoće li podržati prijedlog.
Nada se kako su u Vladi shvatili da opozicija na ovome ne želi skupljati političke bodove, već da je cilj što prije omogućiti normalan život sugrađana.
- Drugi korak je pitanje revitalizacije. Zakon o obnovi je popravljanje onoga što je oštećeno - rekao je.
- Gradonačelnik Dumbović je rekao da nipošto ne smije dogoditi da Petrinja i Glina postanu gradovi duhova. Nikome to nije u cilju. Revitalizacija tog kraja znači da počnemo razmišljati o struji, o vodi. Znamo da mnogo stanovnika tog kraja nema struju desetljećima iako su prije toga imali priključke. Neki su čak i platili priključke, a još uvijek nisu dobili struju. Druga stvar o kojoj moramo razmišljati je da u toj županiji ima više umirovljenika nego što je onih koji rade - rekao je i dodao da se mora u taj kraj vratiti gospodarska aktivnost.
Kaže da su u izmjenama Zakona predvidjeli i niži standard od zagrebačkog što bi trebalo utjecati na određivanje određenih cenzusa te dodaje da zakon treba donijeti sljedeći tjedan.
Na pitanje hoće li odnos opozicije po ovom pitanju ovisiti o odnosu HDZ-a prema prijedlogu opozicije da se u Saboru osnuje istražno povjerenstvo o mogućem kriminalu pri obnovi rekao je ne te da su to odvojena pitanja.
- U stanju kad treba pomoći građanima, nikakva trgovina ne dolazi u obzir - kaže i nastavlja.,
- Ako gospoda iz HDZ-a to ne žele, dodatno je pojasnio stav svoje stranke o istražnom povjerenstvu, “morat će to objasniti građanima, a mi ćemo naći druge modalitete.”
- Ovdje je bitna kooperacija nas iz oporbe i vladajućih… Ovdje nema takmičenja - kaže Grbin i dodaje da DORH treba istraživati.
Rekao je i da je očito zakašnjela reakcija države na potres, počevši od proglašenja katastrofe tjedan dana nakon, do nedostatka kontejnera. Kaže i da stanje s robnim rezervama očito nije bilo dobro, jer, ako se nešto iz robnih rezervi upotrebljavalo, da se to onda odmah moralo i nadomjestiti.
- Logično bi bilo da kontejner prije stigne iz Zagreba, Jastrebarskog i Siska nego iz Budimpešte ili Istanbula - rekao je Grbin.