Hrvatski građani snažno podržavaju kolektivno pregovaranje, smatrajući da ono donosi bolje radne uvjete, te doprinosi zaštiti radničkih prava i rastu plaća, pokazuje najnovije istraživanje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Rezultati istraživanja o informiranosti i stavovima javnosti o kolektivnom pregovaranju predstavljeni su u sklopu konferencije "Kolektivnim pregovaranjem do rada po mjeri čovjeka" održane u četvrtak u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert.
Istraživanje koje je proveo SSSH u lipnju ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika pokazalo je kako velika većina zaposlenih građana Hrvatske podupire kolektivne ugovore i smatra ih korisnim načinom uređivanja odnosa s poslodavcem (91 posto). Ispitanici smatraju da su radnici kod kojih su odnosi s poslodavcem uređeni kolektivnim ugovorima u boljem položaju, odnosno da rade u boljim radnim uvjetima nego oni kod kojih to nije slučaj (82 posto).
Također, 74 posto ispitanika smatra kako bi radnici bolje uvjete mogli i trebali izboriti kolektivno se organizirajući, a isti postotak od onih ispitanika kod kojih odnosi s poslodavcem nisu uređeni kolektivnim ugovorom, željeli bi da se na njih primjenjuje kolektivni ugovor. Veća pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima bi, smatraju ispitanici, bila dobra za hrvatsko društvo (78 posto), doprinijela bi razini zaštite radničkih prava u Hrvatskoj (76 posto) i rastu plaća (67 posto).
Povezano s time, 90 posto ispitanika smatra kako bi Vlada svojim politikama trebala poticati kolektivno pregovaranje, a čak 93 posto smatra kako bi poslodavci trebali biti otvoreniji kolektivnom pregovaranju.
Tom prilikom održana je i panel rasprava s predstavnicima ključnih aktera na području kolektivnoga pregovaranja. Predsjednik SSSH Mladen Novosel istaknuo je kako dostojanstveni rad, između ostalog, podrazumijeva siguran posao i ugovor na neodređeno vrijeme, dok u Hrvatskoj, od onih koji se uspiju zaposliti, 90 posto potpisuje ugovore na određeno.
Izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politika Ana Milićević Pezelj istaknula je kako je u Hrvatskoj pokrivenost kolektivnim ugovorima 2010. godine iznosila oko 65 posto, sa 16 granskih kolektivnih ugovora - osam u javnom, osam u privatnom, od kojih je šest bilo prošireno na sve poslodavce u djelatnosti, dok su danas u privatnom sektoru potpisana samo dva granska kolektivna ugovora, a samo jedan je proširen.
Stručnjak za industrijske odnose Dragan Bagić upozorio je kako u Hrvatskoj nema jedinstvenog sustava kolektivnoga pregovaranja, a predsjednik HUP-a Mihael Furjan smatra kako mladi nemaju dovoljno znanja ni o poduzetništvu, ni o važnosti rada i sindikalnoga organiziranja. To, smatra Furjan, treba promijeniti.
Opalić: Vlada se obvezala poticati kolektivno pregovaranje
Konferenciji je nazočio i pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić. Naglasio je da se ova Vlada obvezala poticati kolektivno pregovaranje "kao jedan snažan alat za dizanje standarda radnika". "Želimo stvoriti okruženje koje će biti atraktivno za obje strane da sklope kolektivne ugovore i da se dignu materijalna prava radnika. Zadovoljan radnik koji ima dobru plaću i koji može zadovoljiti svoje potrebe će ostati u Hrvatskoj", rekao je Opalić.
Potvrdio je i namjeru Vlade RH da provede projekt kvalitetnog praćenja svih kolektivnih ugovora koji se sklapaju u RH s ciljem informacija o broju radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima, s kojom vrstom i visinom prava. Opalić je posebno istaknuo i problem nepridržavanja odredbi proširenih kolektivnih ugovora, očekujući poboljšanja temeljem izmjena Zakona o minimalnoj plaći.