Na sjednici zagrebačke Gradske skupštine 15. lipnja nova je odluka o zaštiti građevina od grafita jer stara zbog inflacije nije bila provediva, a koja će u svim dijelovima grada a ne samo u povijesnoj urbanoj cjelini kao dosad, osigurati 100-postotno financiranje uklanjanja grafita.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Nova odluka će osigurati jednostavniju proceduru i 100-postotno pokrivanje troškova uklanjanja grafita, a cijeli postupak nije uvjetovan cijenom koštanja pa ćemo u idućim mjesecima provesti planirano čišćenje Vodnikove ulice, a potom i sustavno oba Zelena vala - izjavio je Hini predsjednik Povjerenstva za zaštitu objekata od grafita Tihomir Milovac, upitan zbog čega se zastalo s najavljivanim čišćenjem.
Milovac kaže da su se u drugoj polovici prošle godine pojavile nepredviđene okolnosti, prvenstveno zbog ubrzane inflacije pa su s uklanjanjem grafita u Donjem gradu zastali.
Pripremili su, kaže, dokumentaciju za pilot projekt, ali su cijene čišćenja i premaza antigrafitnim premazom naglo skočile i do tri-četiri puta od onih koje su bile navedene u tadašnjoj odluci o zaštiti objekata od grafita. I zato su pred Advent uspjeli u cijelosti očistiti samo Zakmardijeve stube.
Prvi projekt propao, slijedi novi
Međutim, od svog nauma, nisu odustali. Nakon javne rasprave, na predstojeću sjednicu Skupštine, 15. lipnja, ide nova odluka gradonačelnika Tomislava Tomaševića o zaštiti građevina od grafita.
Milovac vjeruje da će ona ohrabriti mnoge vlasnike zgrada, prvenstveno u Donjem gradu koji je najviše devastiran šaranjem, da pokrenu čišćenje jer će im Grad u cijelosti vratiti utrošena financijska sredstva.
Novom odlukom Grad će na području cijeloga Zagreba u 100-postotnom iznosu financirati troškove za uklanjanje grafita i troškove nanošenja antigrafitnog premaza.
I dalje će u jednakim postocima, kao što je bilo u staroj Odluci, sufinancirati troškove nabave kamera i tehničkog uređaja za videonadzor uličnog pročelja.
U Gradu ističu kako se novom odlukom vlasnicima odnosno suvlasnicima olakšava obveza održavanja vanjskih dijelova zgrade u urednom stanju, a sve u cilju da se u Zagrebu smanji broj grafita i podigne svijest o potrebi održavanja zgrada urednima.
Očistiti grad od vandalskih grafita
U Gradu podsjećaju da je Odlukom o komunalnom redu propisano da vanjski dijelovi zgrade moraju biti održavani i uredni te da je vlasnik, korisnik odnosno upravitelj zgrade dužan neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi uklapaju u cjeloviti izgled zgrade.
Također, zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično kao i na drugi način oštećivati vanjske dijelove zgrade, te da je obveza vlasnika, korisnika ili upravitelja da otklanjaju nedostatke na vanjskim dijelovima zgrade, a za nepoštivanje tih odredbi su propisane sankcije.
- Svima nam je u interesu da očistimo grad od vandalskih grafita, ali također nam je jasno da nisu svi grafiteri neosjetljivi na pošarane fasade i ružno lice grada te da im je želja kvalitetnim muralima uljepšati ga tamo gdje je to moguće i dozvoljeno - ističe Milovac.
Najavljuje da u tom smislu gradski nadležni ured na prijedlog HŽ Infrastrukture dogovara pothodnik u Gajnicama za permanentno oslikavanje.
Taj pothodnik će grafiterima biti stanoviti "Hall of Fame" mjesto okupljanja, edukacije kao i razmjene znanja, kaže Milovac.
Zapuštene zidove dati grafiterima za crtanje
Da Grad Zagreb razmišlja o muralima i umjetničkim grafitima kao urbanom elementu koji doprinosi podizanju kvalitete života sugrađana, pokazao je, kaže Milovac, i najsvježiji primjer uspješnog oslikavanja kolnika "Male Martićeve", a bit će oslikan i pothodnik ispod Remetinečkog rotora kao "land mark" za kvart Kajzericu, najavio je.
Street art umjetnik Boris Bare koji je oslikao i kolnik "Male Martićeve" slaže se da se Zagreb očisti i da se postave kamere, ali smatra i da se grafiterima treba dati puno više zidova za oslikavanje.
- Ja sam definitivno za da se to uklanja, pogotovo s novih fasada i mjesta gdje to nije primjereno niti izgleda lijepo - izjavio je Bare Hini.
Kaže da mu Zagreb stvarno "treba malo urediti jer stare fasade i sve to poslije potresa, izgleda poprilično zapušteno".
Kaže i da se to nikako ne veže uz njegov rad i uz njega jer on radi nešto što "ima glavu i rep", radi murale. "Ja tražim napuštene lokacije i njih onda vraćam u život", ističe Bare.
Za najavu da će se pothodnik u Gajnicama dati grafiterima za permanentno oslikavanje, Bare kaže da je to super ideja, ali ne vjeruje da bi se time smanjio vandalizam.
Napominje i kako je nedavno bio u Pragu i da su sve zgrade u povijesnoj jezgri tog grada čiste, pa bi u Gradu Zagrebu možda mogli kontaktirati njih i čuti kako su došli do toga, jesu li to postigli vodeonadzorom, kamerama ili su angažirali više redara.
Galerija na otvorenom
Bare smatra da se vandalizam može smanjiti i tako da se grafiterima na puno više lokacija u gradu omogući slobodno izražavanje.
Potrebno je, kaže, što više slobodnih zidova dati grafiterima, jer u Zagrebu ima puno takvih koji su gradski i zapušteni. Na te zidove mogu se staviti oznake da je to "free walls" za oslikavanje.
- Što više slobodnih zidova treba dati za crtanje ljudima, tako da se i strance, turiste koji imaju poriv da ostave svoj trag u novom gradu, usmjeri na takve lokacije. Da u Zagrebu imamo službeni "free walls" gdje se može konstantno crtati. To bi mogao biti zid u Branimirovoj, pothodnici, "Hall of Fame" na rotoru - kaže Bare.
Time bi ti zidovi, ističe, konstantno živjeli, kao nekakva galerija na otvorenom. Tu će biti i dobih i loših crteža, ali se to onda može cijelo vrijeme precrtavati", dodaje.
Bare je objasnio da ono što on radi su murali, a grafiti su crtana slova i isto tako su umjetnost, a potpisi i natpisi na zidu su podskupina grafita.
Starom Odlukom o zaštiti građevina od grafita, Grad Zagreb je sufinancirao 80 posto troškova za uklanjanje grafita na svim vanjskim dijelovima objekta
Ako se objekt nalazio na području povijesno urbane cjeline, Grad Zagreb je mogao na prijedlog Povjerenstva za zaštitu objekata od grafita financirati 100 posto troškova za uklanjanje grafita i nanošenje zaštite antigrafitnog premaza na svim vanjskim dijelovima objekta.
Piše: Marina Bujan