Kuća ljudskih prava poručila je s okruglog stola u srijedu da se za rješavanje problema govora mržnje treba provesti široka i kvalitetna društvena rasprava te da govor mržnje nije dovoljno samo ukloniti, već ga treba i sankcionirati.
- Govor mržnje predstavlja povredu ljudskih prava marginaliziranih skupina, LGBT osoba, pripadnika nacionalnih manjina te predstavlja osnovu za rasnu diskriminaciju. Zato ga nije dovoljno samo ukloniti iz javnog prostora, nego treba i sankcionirati one koji ga šire - ocijenio je programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel.
Negativni efekti kopiranja njemačkog modela
Na okruglom stolu pod nazivom 'Regulacija govora mržnje na društvenim mrežama - izazovi za ostvarivanje slobode izražavanja', raspravljalo se o najavljenom zakonu o sprječavanju neželjenog ponašanja na društvenim mrežama. Cilj je dobiti uvid u iskustva i izazove u reguliranju govora mržnje na društvenim mrežama u Njemačkoj i raspraviti moguće izazove u kontekstu Hrvatske.
Ako bi se išlo u kopiranje njemačkog modela, Novosel je upozorio na moguće negativne efekte na slobodu izražavanja i djelovanje medija jer, tvrdi, iskustva iz Njemačke govore o cenzuriranju sadržaja na društvenim mrežama i njihovom uklanjanju bez procesuiranja.
Isto tako, zabrinut je zbog davanja dodatnih ovlasti privatnim multinacionalnim kompanijama poput Facebooka i Twittera, koje time postaju i tužitelj i sud o tome što je govor mržnje.
- Govor mržnje ne može se rješavati parcijalno, samo na društvenim mrežama, već treba razmišljati o holističkim i komplementarnim rješenjima koja uključuju građanski odgoj i obrazovanje, medijsku pismenost te efikasno i brzo sankcioniranje najtežih oblika govora mržnje - ocijenio je Novosel.
Time bi oni protiv koje je govor mržnje usmjeren dobili satisfakciju na sudu, a kroz kaznenopravni sustav poslala bi se poruka da je takav govor neprihvatljiv.
Komentirajući aferu u vezi govora mržnje članova HDZ-a u zatvorenim WhatsApp i Viber grupama, Novosel je upozorio da disciplinski postupak u stranci ne može zamijeniti policiju i DORH, koji bi možda trebali to ispitati, te poručio da ta dva procesa mogu teći paralelno.
Ministarstvo pravosuđa: Nećemo kopirati ničija rješenja
Pomoćnica ministra pravosuđa iz Uprave za kazneno pravo Vedrana Šimundža-Nikolić istaknula je da inicijalna radna skupina proučava i uspoređuje zakone i pokušava prepoznati što bi se moglo ili moralo propisati u Hrvatskoj.
Poručila je da neće 'prekopirati' ničije zakone i rješenja te da će pratiti ovaj okrugli stol i u daljnjem radu koristiti njegove zaključke.
Istaknula je da se govor mržnje i slična ponašanja trebaju ograničiti i zabraniti u virtualnom prostoru te da se na razini Europske unije treba naći način kojim bi se samim društvenim mrežama nametnulo određeno ponašanje, odnosno propisalo da onemoguće bilo kakav govor nesnošljivosti i mržnje.
Programska voditeljica za Europu i središnju Aziju organizacije Article 19 Joanna Szymanska istaknula je kako govor mržnje postaje sve veći problem na internetu pa se postavlja pitanje njegove regulacije bez ograničavanja slobode govora i izražavanja.
Istaknula je šest stavki koje treba uzeti u obzir pri odlučivanju o sankcioniranju neke izjave - njezin društveni i politički kontekst, mogući društveni utjecaj osobe, namjera i svrha izjave, sadržaj i jačina izjave i vjerojatnost da će se nasilje ili diskriminacija dogoditi kao izravan rezultat izjave.