Izvijestila je to ta udruga u utorak na konferenciji za medije.
Prema postojećem izbornom sustavu, saborski se zastupnici biraju u 10 izbornih jedinica od kojih svaka ima 14 mandata. Ako sve izborne jedinice imaju jednak broj zastupnika onda bi trebale imati i podjednak broj stanovnika, no još od popisa iz 2011.godine to nije slučaj.
Zbog toga GONG predlaže smanjenje izbornih jedinica s 10 na 6, čiji bi broj zastupnika ovisio o broju stanovnika ili birača, a kretao bi se između 17 i 29.
Izbori provedeni u manjim broju izbornih jedinica s više zastupnika garantiraju puno razmjerniju podjelu mandata i ulazak u Sabor svim strankama koje osvoje više od 5 posto glasova.
"Do sada smo u barem jednoj izbornoj jedinici imali slučaj u kojem je neka stranka ostala bez zastupnika, a prešla je prag od 5 posto“, rekao je profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular
Osim broja izbornih jedinica, GONG bi promijenio i njihove granice koje bi se podudarale sa županijskim granicama. Tako bi Grad Zagreb činio jednu izbornu jedinicu, dok je do sada bio podijeljen na četiri različite jedinice.
Četiri „dalmatinske“ županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska), činile bi jednu izbornu jedinicu, a u drugoj bi bile spojene županije na zapadu zemlje (Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska). U sljedeću jedinicu GONG bi spojio Zagrebačku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju, dok bi preostale dvije jedinice činile „slavonske“ županije i županije na sjeveru Hrvatske.
Izvršna direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet smatra da su parlamentarni izbori u proteklom desetljeću bili nezakoniti i neustavni.
„Od 2011.godine promijenila su se tri premijera i četiri Vlade, ali izborne reforme su izostale. Ako svaki glas ne vrijedi jednako i nema jednaku izbornu težinu, demokracija propada“, izjavila je.
Govoreći o odlukama Ustavnog suda, GONG se osvrnuo na jučerašnju odluku o neustavnosti Mostovih dviju referendumskih inicijativa: da se epidemija uvede u Ustav te da saborska dvotrećinska većina odlučuje o ograničavanju građanskih sloboda zbog epidemioloških razloga.
„Smatramo da je u svojoj odluci o prvom pitanju Ustavni sud izašao iz svoje uloge i direktno sebe napravio ustavotvorcem. Kad je riječ o drugom pitanju, mislimo da je dobo postupio jer ne može zakonodavna vlast sebi prigrabiti izvršne ovlasti“, rekao je Čular.