Nadalje, ljudi koji odluče emigrirati zbog prirodnih katastrofa češće su visoko obrazovani, a to znači da bi klimatske promjene mogle potaknuti "odljev mozgova" iz zemalja u razvoju, ocjenjuje Linguere Mously Mbaye, savjetnica u Afričkoj banci za razvoj. 

Vrlo siromašni ljudi ne mogu si priuštiti iseljavanje, a bogati pronađu načina da se nose s promjenama plaćajući usluge nakon prirodne katastrofe, navodi savjetnica. 

Nema vjerodostojnih procjena o broju ljudi koji su već emigrirali ili će to tek učiniti zbog klimatskih promjena.

Međutim, Međunarodna organizacija za migracije (IOM)  predviđa da će emigrirati između 25 milijuna do milijarde ljudi u cijelom svijetu do 2050. godine.

To je pitanje politički važno zbog svjetske izbjegličke krize jer sve su učestaliji pozivi da se i ljudima koji emigriraju zbog prirodnih katastrofa osiguraju slične mjere zaštite kakve prema međunarodnom pravu uživaju izbjeglice iz političkih razloga. 

Mbaye, čiju je studiju nedavno objavila baza podataka IZA World of Labor, ocjenjuje da se ne zna mnogo o klimatskoj migraciji.

- Ljudi misle da horde stižu u bogate zemlje zbog klimatskih promjena, no to je pretjerivanje, rekla je.

Između 2005. i 2014., čak 95 posto svjetskih emigranata zbog prirodnih katastrofa dolazilo je iz zemalja u razvoju, ali čak 86 posto od tog broja bilo je iz država srednjeg dohotka kao što su Indija, Kina i Pakistan, a samo 9 posto iz zemalja niskog dohotka. 

Istražitelji su tako ustanovili da su zbog poplava u više od desetljeća stanovnici Bangladeša bili primorani seliti se, ali to su činili lokalno i nisu odlazili daleko.

S druge strane u subsaharskoj Africi, gdje glad tjera seljane da napuste svoje domove, stvaraju se pritisci na gradove kamo stižu i gradovi postaju prenapučeni, nema radnih mjesta i to potiče prekomorsku migraciju.

Unatoč tisućama upozorenja na raseljavanje zbog klimatskih promjena, svijet je i dalje nepripremljen za taj izazov, naveli su stručnjaci u  dokumentima pripremljenima za s summit skupine G20, vodećih gospodarstava svijeta. 

Stručnjaci zato pozivaju vlade da nužno ulažu u infrastrukturne projekte i u socijalne programe u državama izloženima klimatskim promjenama.

- Apsolutno je ključno pomoći ljudi da ostanu u svojoj domovini, a to je često i njihov prvi izbor, kaže Shiloh Fetzek iz Američkog centra za klimu i sigurnost.