Brzo širenje nekog uzročnika plućnih bolesti prijetnja je velikom dijelu svjetskog stanovništva, moglo bi usmrtiti milijune ljudi, a ugrožen bio bio cijeli planet, piše u izvješću.

- Globalna pandemija takvih razmjera bila bi katastrofalna - nastala bi panika, nestabilnost i nesigurnost. Svijet na to to nije pripremljen, ističu stručnjaci.

U izvješću se poziva na osmišljavanje sustava koji bi učinkovito otkrili i kontrolirali izbijanje bolesti.

- Kada je o pandemijama riječ, predugo svjedočimo ciklusima panike i zanemarivanja - napore pojačavamo kada smo izloženi realnoj prijetnji, a vrlo brzo na njih zaboravimo kada prijetnja prođe. Vrijeme za konkretne akcije je davno prošlo, upozoravaju znanstvenici.

Najugroženije su zemlje s lošom infrastrukturom i zdravstvenim sustavom, ali ranjive su sve države.

Kada bi danas izbila pandemija poput španjolske gripe 1918., posljedice bi stajale tri trilijuna dolara ili pet posto svjetkog BDP-a, procijenila je Svjetska banka.

- U slučaju takve zaraze, danas kada je svjetska populacija četiri puta veća i kada se bilo gdje u svijetu stiže za 36 sati, umrlo bi između 50 i 80 milijuna ljudi. Osim visoke smrtnosti, takva pandemija izazvala bi paniku, destabilizirala nacionalnu sigurnost i teško pogodila globalno gospodarstvo i trgovinu, piše u izvješću.

Iako je napredak znanosti i tehnologije omogućio bolje sustave javnog zdravstva, on je stvorio i veliki rizik jer bi epidemiju mogli izazvati umjetno stvoreni mikroorganizmi iz laboratorija, kada bi se namjerno pustili van.

- Svijet je u opasnosti. Ali, već imamo instrumente da spasimo nas i naša gospodarstva. Ono što nam nedostaje je vodstvo i volja da djelujemo snažno i učinkovito, ističe se u izvješću WHO-a.

(mz)