Glavni ravnatelj policije Nikola Milina pokušao je na Visokom upravnom sudu pobiti odluku Povjerenstva za sukob interesa, koje ga je kaznilo s gotovo 600 eura zbog primanja naknada na koje nije imao pravo.
Podsjetimo, Sindikat policijskih službenika prije nekoliko godina prijavio je Milinu Povjerenstvu zbog primanja naknada iz kolektivnog ugovora za policijske službenike, što, budući da je istovremeno i državni dužnosnik ne smije. Upozorili su iz Sindikata tada da glavi ravnatelj policije kao državni dužnosnik nema pravo na određene pogodnosti iz kolektivnog ugovora poput božićnice ili regresa, no kao policijski službenik to pravo ima. Zbog korištenja pogodnosti oba zakona, Sindikat policijskih službenika prijavio je Milinu i USKOK-u.
Nakon što je proveden postupak, utvrđeno je Milina po Zakonu iz 2011. godine kao obveznik od 2017. godine do 2021. godine u vidu dara za dijete, božićnice te regresa primio 18.050 kuna. Što se tiče Zakona o sprječavanju sukoba interesa iz 2021. godine Milina je, tvrdi Povjerenstvo, u 2022. godini na osnovu dodatnih naknada primio nešto više od 6750 kuna. Dakle ukupno je nezakonito dobio 3.300 eura. Zbog svega je kažnjen s opomenom i 600 eura. Nakon što mu je stigla odluka Povjerenstva Milina je ju je pokušao pobiti na Visokom upravnom sudu.
Naveo je između ostalog da prema Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika iz 2011. i 2022. godine glavni ravnatelj policije ima status policijskog službenika, te da je novčane isplate s osnove regresa, božićnice ara za dijete i jubilarne nagrade primio kao policijski službenik. Milina smatra da se navođenjem samo godina, a nenavođenjem preciznih datuma u kojima je primio naknadu moglo utjecati na stvaranje pogrešnog vanjskog dojma o njemu, a time i na stvaranje javne slike o njemu koja ima ili bi mogla utjecati na njegov ugled u javnosti.
Istaknuo je i kako su svi dosadašnji glavni ravnatelji policije primali iste novčane isplate uz plaću. Kaže i da je on ozbiljni policijski službenik koji se u svom radi pridržava svih pravila i policijske etike pa da mu odluka pada jako teško budući da ga ista nepotrebno i neosnovano sankcionira za nešto što nije učinio i za što stvarno nije odgovoran.
Sud je ocijenio da je Povjerenstvo pravilno ocijenilo da primanje navedenih isplata predstavlja povredu. Navode kako je pravilno ocijenjeno da Milinu, kao i sve druge dužnosnike obvezuju propisana ograničenja i da iz nijednog zakona ne proizlazi da bi glavni ravnatelj policije bio izuzet od tih ograničenja.