Glavna turistička sezona u Hrvatskoj je gotova, no kako turista ima i žele doći unatoč pooštravanju režima u nekim zemljama, mogla bi potrajati i posezona, a sukladno popunjenosti i rezervacijama i objekti će biti otvoreni, iako moguće kraće nego se planiralo zbog mjera s nekih tržišta, poručuje direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Komentirajući u razgovoru za Hinu ostvarenja u hrvatskom turizmu ove godine, posebice u hotelima i kampovima tvrtki članica Hrvatske udruge turizma (HUT) koje su među najvećima i vodećima u Hrvatskoj, Ostojić naglašava da je temelj uspjeha ove sezone sigurnost te da je Hrvatska u ljetnoj špici sezone pobjednica Mediterana.
- Na to možemo svi zajedno biti ponosni, imali smo početkom glavne turističke sezone kvalitetnu epidemiološku situaciju, zahvaljujući velikom naporu epidemiologa, sustava stožera i Vlade, i bilježili smo izniman interes turista. No, sada smo se s pogoršanjem epidemiološke situacije našli u problemima oko nastavka sezone - ocjenjuje Ostojić, dodajući da su u turizmu svi upozoravali da se zbog nekoliko klubova i svadbi ne smije dovesti u pitanje cijela sezona, ali se upravo to na kraju i dogodilo.
Ipak, i sada, nakon što su neke zemlje Hrvatsku stavile na crvene liste, Ostojić poručuje da ne treba odustati od ostatka sezone, jer turizam čini oko 20 posto domaćeg BDP-a i "odustajanje od turističkih prihoda u rujnu pa i listopadu ne bi bilo odgovorno, niti od nas u turizmu, niti od bilo koga u Hrvatskoj".
Uz epidemiološka poboljšanja i posezona može potrajati
S te strane, ističe i da je "većina zemalja koja je pooštrila režime putovanja za svoje građane u Hrvatsku jasno iskomunicirala brojke na koje se moramo vratiti kako bi nas vratili u kategoriju sigurnih zemalja, bez ograničenja. To isto treba gledati kao rezultat kontinuiranog rada naših institucija, jer kada su stvari jasne i transparentne onda vi znate što treba raditi".
To sve znači da će do kraja kolovoza, rujan i ukupno buduće razdoblje, kao i dosadašnju turističku sezonu, odrediti epidemiološko stanje u zemlji te pojedinim županijama odnosno regijama.
- Ako u sljedećih desetak dana uspijemo značajnije poboljšati epidemiološko stanje te se kao posljedica toga promijene i režimi putovanja iz pojedinih zemalja, možemo očekivati da će pojedini hoteli i kampovi raditi do konca listopada, moguće po jedan u destinaciji biti otvoren i cijele godine - kaže Ostojić, napominjući da hotelijeri nemaju očekivanja od kongresne posezone za što će trebati pričekati bolja vremena.
Smatra i da su HZJZ, nacionalni i lokalni stožeri uložili mnogo truda od samog početka epidemije i HUT je sa svima dobro surađivao, kao i da se uvijek može napraviti više, posebno u komunikaciji. No, umjesto kritika ispravnijim putem drži tražiti rješenja.
HUT je tako zbog povećanja transparentnosti te pokazivanja da epidemiološka situacija nije jednaka u svim dijelovima zemlje ljetos pokrenuo web stranicu Covid-19 regionalni tracker svakodnevno ažurirajući podatke iz stožera, koju je pogledalo oko 350 tisuća ljudi, i vjeruje da je dio i zbog tih informacija na kraju odlučio doći u Hrvatsku.
Izdali su i 12 tjednih newslettera s najznačajnijim turističkim informacijama kojeg su slali na više od tisuću adresa i svakodnevno komunicirali, iako to nije osnovna svrha postojanja HUT-a, s domaćim i stranim medijima, touroperatorima, pojedincima isključivo s ciljem da sezona u Hrvatskoj bude što bolja.
Visoka popunjenost kampova i hotela, ali prihodi niži
Za popunjenost objekata u samoj špici sezone otkriva da je bila najbolja u kampovima, više od 80 posto, dok su hoteli imali iskorištenost više od 70 posto, pri čemu su u tim kategorijama smještaja najbolju popunjenost bilježili veliki objekti, i kampovi i hoteli iznad 50 kreveta, s time da se, kako ističe, jasno pokazuje da popunjenost raste s brojem zvjezdica odnosno kvalitetom.
Najbolje su radile hotelske kuće na sjevernom Jadranu, što je bilo i očekivano s obzirom da je ovo godina auto gostiju, jer su u ovoj situaciji svi željeli izbjeći rizike zajedničkog prijevoza, dalekih destinacija, eventualne iznenadne repatrijacije i slično.
Potrebna pomoć države i 'brze' mjere do kraja kolovoza, i zbog radnika
Ipak, financijski će rezultati, kaže Ostojić, biti niži od fizičkih, što je također očekivano, a ostvareni prihodi definitivno neće biti dostatni za 'prezimljavanje' te će trebati pomoć države kao što je to bilo od ožujka pa do kolovoza.
- Očekujemo brzo definiranje mjera. HUT je dao svoje prijedloge resornom ministarstvu te najkasnije do konca kolovoza očekujemo odgovore. U protivnom će se početi s procesima zbrinjavanja viška radnika - otkriva Ostojić, napominjući i da su zadovoljni prvim porukama koje je poslala nova ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ali i ukupnim zalaganjem za turizam premijera i Vlade.
Čini se, kaže, da u Vladi postoji razumijevanje da turizmu treba set kratkoročnih mjera za zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta, a potom i set dugoročnih mjera za jačanje konkurentnosti i otpornosti čitavog sektora, za što također uskoro očekuju konkretne mjere.
- Sigurno je da će nam svima pomoći EU Recovery fond i nova financijska omotnica za koju se moramo spremiti konkretnim programima i projektima. Razgovori oko toga su pokrenuti i čini mi se da smo na dobrom putu. Pred nama je i nova strategija razvoja turizma i tu očekujemo aktivno uključivanje sektora i donošenje ambicioznih, ali i pragmatičnih i provedivih rezultata, jer još jedna strategija koja će ostati mrtvo slovo na papiru nikome ne treba - smatra Ostojić.
Za uspjeh i dalje ključni prepoznatljivost, kvaliteta i održivost, ali tu ima još puno posla
Iako je turizam u ovim okolnostima i globalno na prekretnici i čini se da će koronavirus zauvijek izmijeniti neki od ustaljenih načina rada u turizmu pa i očekivanja turista, Ostojić ključnim za uspjeh i dalje drži prepoznatljivost, kvalitetu i održivost.
- Tu se moramo fokusirati, jer na tim 'stupovima' moramo pojačati ukupnu konkurentnost hrvatskog turizma i puno je posla pred nama", poručio je. Smatra da za to, osim nove strategije turizma, treba riješiti i niz fiskalnih pitanja - PDV dovesti do razine mediteranske konkurencije, što je bitno i za investicije, povećati broj hotela uz poticajne mjere, ali i unaprijediti prostorno planiranje, smanjiti birokraciju, doraditi zakon o strancima i pitanje stalnog sezonca te urediti sustav turističkih zajednica s jačom kontrolom trošenja sredstava.
Treba, dodaje, nastaviti i s provedbom Zakona o turističkom zemljištu i donijeti uredbu koja će regulirati pitanje cijene zakupa.
- U sektoru očekujemo i oslobođenje plaćanja naknade za turističko zemljište za ovu i sljedeću godinu zbog bitnog smanjenja prihoda - zaključuje Ostojić.