Iako je posao oko Agrokora Plenkovićeva vlada opisala kao "najveću hrvatsku reformu", za mandata privremene uprave od reformi u Agrokoru nije bilo ništa. Konzum je ostao onakav kakav je i bio, Jamnica, Ledo i druge tvrtke iz sustava također. Taj će posao čekati nove vlasnike bivšeg Gazdina carstva.
Agrokor, koji se nakon nagodbe vjerojatno više neće zvati tako - poslovat će kao nova tvrtka, prema novom modelu.
Ljubo Jurčić, koji je proučio nacrt nagodbe, ovako tumači smjer Peruškova dokumenta koji se službeno zove Načelni sporazum o ključnim strukturnim elementima nagodbe.
- To još nije nagodba, to su samo polazne osnove - kaže Jurčić.
- U njima se opisuje zašto je Agrokor došao u tu situaciju, zašto je donesen Lex Agrokor, što je u prethodnom razdoblju radio vladin povjerenik. Opisuje se, nadalje, kakva su dugovanja tvrtke i koje su ona naravi (dobavljači, banke, interna dugovanja unutar koncerna); objašnjava se koja su priznata a koja nepriznata dugovanja - dodao je.
"U zadnjem dijelu" kaže Jurčić, "navodi se kako bi se proces trebao završiti osnivanjem nove tvrtke, holdinga u Nizozemskoj. Vjerovnici bi u njoj imali udjele shodno veličini duga kojega kompanija ima prema njima. Najprije će biti osnovana zaklada koja će osnovati taj nizozemski holding. Zaklada će biti vlasnik nizozemskog holdinga, koji će biti vlasnik hrvatskog Agrokora, a on će pak biti vlasnik Leda, Jamnice, i drugih tvrtki."
Ispada tako - kaže dr Jurčić - da Agrokor više neće biti hrvatska tvrtka.
Time će se pridružiti dugom lancu kompanija, praktički svih banaka i niza turističkih poduzeća, do polovice Ine, koja su zahvaljujući našim poslovnim i političkim genijima prodana strancima, a ta sudbina čeka i mnoge druge. Nizozemsko pravosuđe ulijeva više povjerenja od našega, to je možda ključni razlog zašto se novi Agrokor osniva u toj zemlji.
"Jedna rečenica iz ovoga dokumenta" objašnjava Jurčić, "objašnjava zašto se nije išlo u stečaj nego u Lex. U njoj se kaže da nitko od vjerovnika ne bi smio proći lošije s Lexom nego u stečaju, to bi dakle bila dodana vrijednost Lexa. No, u svojoj biti ovaj je dokument ekstremno pravni, to nije ekonomska platforma. On daje pravne procjene na temelju revizorskih izvješća, no ovdje nedostaje ekonomska procjena razvoja kapaciteta tvrtke u narednim godinama; procjena kapaciteta, tehnologije, vrijednosti brendova, prodajnih lanaca itd. te procjena tržišta sa zaključkom koliko su postojeći kapaciteti neiskorišteni i koliko bi se, s malim ulaganjima, mogli povećati narednih godina.
Da to imaju nagodba bi se puno lakše postigla, jer bi budući udjeličari puno lakše procijenili kako će svoje udjele moći prodavati po većoj vrijednosti od sadašnje, koja je procijenjena prema pasivnoj i historijskoj metodi. Očito je da su ovaj dokument pisali strani pravnici s tržišta kapitala, koji ne poznaju pretjerano ekonomske procese."
Ljubo Jurčić misli da će u ostatku trajanja Lexa, do 10. srpnja, teći žestoka bitka za priznavanje dugovanja u kojoj će svi akteri pokušati ostvariti što veći utjecaj. Kompanijom će upravljati banke, dobavljači i drugi vjerovnici Agrokora, pri čemu će dio kompanija biti čim prije prodan dok druge čeka konsolidacija. Većina stručnjaka misli da banke neće predugo ostati u vlasničkoj strukturi, jer to nije njihov posao. Većina non-core businessa bit će prodana odmah.
"Ova je nagodba politički proces, vlada je stavila sve karte na nju" kaže Jurčić, dodajući kako vlada vjerovnicima u nagodbi može obećati nešto što će ih učiniti raspoloženijima za potpisivanje konačnog teksta. No, dodaje da nacrt nagodbe ne nudi blistavu perspektivu Agrokora, jer će kompanije u njegovu sastavu dobiti znatno više samostalnosti nego do sad, a to znači da se ne računa na tzv "ekonomiju obujma" i sinergiju kompanija unutar koncerna.
Pojednostavljeno govoreći, veče kompanije, s većim proizvodnjama, prodajnim lancima i većom suradnjom sastavnih dijelova, sposobnije su za opstanak na tržištu od manjih rascjepkanih kompanija - a proces ide u tom smjeru. "U ovom konceptu gubi se sinergijska interna snaga" kaže Jurčić, "a na njoj svoju moć baziraju i velike multinacionalne kompanije, kojima je Agrokor nalik. Tu nema strateškog promišljanja".
Ono će ostati novim vlasnicima.