Bivši general vojske bosanskih Srba Radislav Krstić, koji je zbog ratnih zločina, uključujući genocid u Srebrenici, pred Haaškim tribunalom osuđen na 35 godina zatvora, zatražio je da sud Ujedinjenih naroda objavi njegovo pismo kojim u cijelosti prihvaća odgovornost za počinjene zločine te izražava kajanje.

Na mrežnim stranicama Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), objavljen je podnesak kojim je Krstićev pro bono odvjetnik Vladimir Petrović 11. studenog podnio zamolbu da se njegovog branjenika prijevremeno pusti na slobodu, a uz to je priložio i njegov zahtjev sudu da učini javno dostupnim pokajničko pismo.

Krstić je prijevremeno puštanje na slobodu, nakon što je odslužio 26 godina od dosuđene kazne, prvi put zatražio još 2022. godine, no MICT je to odbio. Ponovo je takav zahtjev podnio u siječnju obrazlažući ga narušenim zdravljem, ali i spremnošću da u cijelosti prizna odgovornost za zločine zbog kojih je osuđen.   

Njegov odvjetnik u novom podnesku sudu ističe kako bi MICT sada trebao ponovo razmotriti taj zahtjev, posebice stoga jer je Krstić spreman priznati krivicu, a iskrenost tog priznanja želi potvrditi tako što će pismo u kojemu to pojašnjava postati javno dostupno.

To je pismo Krstić MICT-u uputio 18. lipnja, a iz njega proistječe kako ga je izravno potaknula rezolucija o osudi genocida u Srebrenici, koju je u svibnju usvojila Opća skupština UN, a u tom je dokumentu spomenuto i njegovo ime među onima koji su odgovorni za ubojstvo tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Krstić je sudu napisao kako bi i sam glasao za tu rezoluciju da je imao pravo glasa.

"Moje ime se spominje jer sam pomagao i podržavao genocid, moje ime se spominje jer sam ja počinio nezamisliv i neoprostiv zločin", stoji u pismu Krstića, koji je 1995. bio zapovjednikom tzv. Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba čiji su pripadnici izravno sudjelovali u ubijanju zarobljenih Srebreničana. 

Krstić kaže kako se svakog dana sjeća nedužno ubijenih i želi svojim riječima potaknuti druge da nikada više ne dopuste ponavljanje sličnih zločina.

Napisao je i kako bi, u slučaju da ga puste na prijevremenu slobodu, otišao u Potočare, gdje su pokopane tisuće žrtava genocida, kako bi im tamo odao počast, a članove njihovih obitelji zamolio za oprost.