Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom. Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.
Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom. Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe. Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.
Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm. Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.
Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom. Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.
Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina. Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.
Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.
Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva. Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.
Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem. Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili. Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje. Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.