Odvjetnik Đure Gavrilovića, kojemu bi 17. svibnja trebalo početi suđenje za ratno profiterstvo, izjavio je da su na pripremnom ročištu u četvrtak "konačno dobili priliku" da i suštinski počnu osporavati optužnicu.

"Predložili smo dokaze u tom pravcu, protivili smo se nekim dokazima koje je državno odjetništvo podnijelo, ali zadovoljni smo jer smo počeli postupak da se možemo i suštinski baviti ovim problemom. Do sada smo se bavili pitanjima zastare, a sada smo u prilici i činjenično polemizirati sa ovom optužbom", kazao je novinarima Gavrilovićev odvjetnik Rajko Čogurić.

Na pitanje da pojasni strategiju obrane Čogurić je kazao da je sve "lako provjerljivo putem dokumentacije. Tu su stečajni spisi, sve je ubilježeno. Posjedujemno dokumenatciju kojom ćemo našu obranu potkrijepiti", dodao je Čogurić.

Gavrilović: Pomozi Hrvatskoj na svoju sramotu

Gavrilović nije želio govoriti o slučaju, poručivši tek - "pomozi Hrvatskoj na svoju sramotu". Nije želio komentirati ni tvrdnje skupine radnika da je i prije potpisivanja ugovra uzeo pokretnine i nekretnine Gavrilovića, još u kolovozu 1991.

Zamjenica ravnatelja Uskoka Petra Parlov kazala je da su na pripremnom ročištu obrana i optužba predložili svoje dokazne prijedloge, a "ukupno se radi o 15 svjedoka optužbe i četiri svjedoka obrane".

Ispred zagrebačkog Županijskog suda uoči pripremnog ročišta prosvjedovala je skupina članova Radničke fronte. "Došli smo poslati svoju poruku i probati ukazati javnosti da se odvija sudjenje za jedan od prvih gospod kriminala u Hrvatskoj koji ni nakon četvrt stoljeća nema svoj pravni završetak"; kazao je predstavnik Radničke fronte Marko Milošević.

Datum početka suđenja zakazala je u četvrtak sutkinja Renata Miličević koja će Gavriloviću suditi zbog optužbi da je u jeku rata, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske.

Optužnica protiv Gavrilovića potvrđena je u listopadu 2016. unatoč tvrdnjama njegove obrane da je u ovom slučaju nastupila zastara. Optužno vijeće tada je odbacilo tvrdnje obrane koja se pozivala na odluku Ustavnog suda iz slučaja Hypo u kojem je najviše pravosudno tijelo, odlučujući o prvoj pravomoćnoj presudi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, zaključilo da je zastara zapreka za nastavak postupka.

Privatizacija u vrijeme rata

Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, Uskok sumnjiči za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, no, kako se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U optužnici stoji da je Gavrilović za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane, s ciljem da sebi pribavi značajnu nepripadnu materijalnu korist. To je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Obitelj Gavrilović optužnicu za ratno profiterstvo ranije je ocijenila zastrašujućom, ističući da je sadržajno i vremenski konstruirana u svrhu pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojemu Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske.