Vrhovni sud odlučuje o presudi iz 2019. kojom je Georg (Đuro) Gavrilović oslobođen optužbe zbog toga što je 1992. tvornicu Gavrilović kupio novcem namijenjenim za obranu Hrvatske. Optuženi i tužitelj nisu danas došli na sjednicu Vrhovnog suda, a žalbu je pročitala sudska savjetnica. Pravomoćna presuda objavit će se naknadno.
- Smisao promjene Ustava iz lipnja 2010. bio je u retroaktivnoj primjeni nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. A s obzirom na to da je riječ o teškim kaznenim djelima za koja je opravdano uskratiti primjenu instituta zastare. Osobito kada se ima na umu vrijeme i okolnosti počinjenja tih djela, a i njima prouzročene posljedice. Potvrdu takvom razmišljanju nalazi i u ovom predmetu, budući da je krunski svjedok tek 22 godine od inkriminiranog događaja iznio svoja saznanja- rekla je Marijana Kutnjak Ćaleta, viša sudska savjetnica Vrhovnog suda.
Odvjetnik Georga Gavrilovića Šime Matak je pak rekao:
- U konkretnom slučaju u odnosu na okrivljenog Georga Gavrilovića, s potpunom izvjesnošću se može izvesti zaključak da prije nastupa relativne zastare 202. godine, nije poduzeta niti jedna procesna radnja koja bi tu zastaru prekinula. Stoga smatramo da je prvostupanjska odluka u cijelosti ispravna i zakonita. Te predlažemo da ovaj sud odbije žalbu USKOK-a i potvrdi prvostupanjsku odluku."
Podsjećamo, Gavrilovića se teretilo da je tvornicu Gavrilović kupio novcem koji je bio namijenjen kupovini oružja za Hrvatsku. Događalo se to od studenog 1991. do listopada 1992., a da dođe do novca, pomogao mu je Jozo Martinović, tadašnji ministar financija, koji je u međuvremenu preminuo. Prema optužnici, Gavrilović je za kupovinu tvornice trebao dati 3,3 milijuna ondašnjih njemačkih maraka. On taj novac, tvrdio je USKOK, nije imao, pa se obratio za pomoć Martinoviću, nakon što je doznao da je Ivica Papeš u Hrvatsku vratio dva milijuna DEM.
Riječ je o novcu kojim je kupljeno oružje, a kako oružje nije isporučeno, Martinović je angažirao Papeša da preko svojih njemačkih veza vrati novac, što je on i učinio. No novac je, tvrdio je USKOK, po nalogu Martinovića proslijeđen Gavriloviću. To se događalo 1991. i 1992. pa je USKOK smatrao da je riječ o ratnom profiterstvu. Obrana je, pak, iskoristila činjenicu da je Ustavni sud 2015. u aferi Hypo srušio presudu Ivi Sanaderu, zauzevši stav da se odredbe o nezastarijevanju za ratno profiterstvo mogu primjenjivati samo za djela za koja do izmjena Ustava 2010. nije zastupila zastara.
- Nakon što je završeno suđenje sutkinja je prihvatila našu tezu, koju smo govorili od početka, da je zastara za ovaj slučaj nastupila još 2002. Stoga je donijela odbijajuću nepravomoćnu presudu, rekao je 2019. Rajko Čogurić, odvjetnik Georga Gavrilovića.