Građanski odgoj ima moju punu podršku i nema nikakvog razloga da bi netko imao nešto protiv da djeca uče o građanskom odgoju i ponašanju. To je i jedan od razloga zašto je 2019. odobren kurikul građanskog odgoja u kojem su definirani svi ishodi i što se treba podučavati, ali je uveden kao međupredmetna tema. Rijeka je taj program uvela prije nego što je postao obavezan u svim razredima, no što se tiče Zagreba, tu ima mnogo nelogičnih stvari, kazao je u intervjuu za 24sata ministar znanosti i obrazovanja.
Kako je istaknuo Radovan Fuchs, Zagreb ima problem sa školama, jer one uništene u potresu još nisu obnovljene, pa će i ove godine djeca ići u druge škole kroz dvije ili tri smjene. Zbog toga se traži dodatno skraćenje satnice na 40 minuta, kako bi se prostorije stigle očistiti, prozračiti, dezinficirati.
Podsjetimo, prošli tjedan završio je javni natječaj za članove školskih odbora u Zagrebu na koji su se mogli javiti svi. Kako saznajemo, stiglo je nešto više od 2300 prijava, koje će gradsko povjerenstvo u sljedećim tjednima analizirati.
'Žalosti me što se nastavnici ne žele cijepiti'
A ministra Fuchsa ugostili smo u studiju 24sata povodom početka nove školske godine. Epidemiološke mjere su već poznate, s tim da će se odluka o maskama (koje su zasad obavezne za učenike od 5. razreda na dalje) moći prilagođavati u svakoj školi ovisno o epidemiološkoj slici. Ako bude zadovoljavajuća, ravnatelji će u dogovoru s lokalnim stožerima moći odlučiti da nisu potrebne u razredima, kazao je. No isto tako, ako se situacija pogorša, donijet će se odluka da maske moraju nositi svi.
- Zapeli smo na nekih 50 posto, na razini pučanstva u Hrvatskoj. To me žalosti jer bih ipak očekivao da prosvjetni djelatnici budu prosvjećeniji i svojim primjerom pokažu da je to u redu. Nadam se da će se taj intenzitet povećati - rekao je.
Roditeljima od kojih ministarstvu stižu brojne pritužbe na maske poručio je kako je svjestan toga da je maska neugodna za nošenje, ali to je trenutno način koji djeci omogućuje nastavu licem u lice te druženje i komunikaciju.
'Sveučilišta moraju nastavu što više organizirati uživo'
- Sveučilištima smo ove godine poručili neka izvole što više nastave organizirati uživo. Za nastavu kod koje se više od 20 posto provodi online potrebna je posebna akreditacija, pa smo svima poslali pismo da zatraže reakreditaciju za programe koje žele tako provoditi - rekao je Fuchs ističući kako nastava nije bila najkvalitetnija.
'Učenici se ne trebaju bojati nacionalnih ispita'
Dvije velike novosti očekuju obrazovni sustav: nacionalni ispiti za učenike 5. i 8. razreda OŠ, te nova državna matura. Pitali smo ministra trebaju li se osnovci bojati najavljenih ispita.
- Ne, oni trebaju i dalje lijepo učiti i raditi kao i dosad te vrlo ležerno pristupiti rješavanju tih testova. Ti testovi služe nama, njihovim učiteljima i ravnateljima kako bismo stekli uvid u to kako djeca usvajaju gradivo koje im predaju. I da provjerimo koliko je kvalitetna primjena novih kurikula. Ne trebaju biti pod stresom, oni ocjene neće ni vidjeti, to je važno nama i NCVVO-u - poručio je Fuchs priznajući kako je previše odlikaša.
- Da i ne. Slažem se da je prevelika poplava odlikaša i da ne mogu svi biti odlični do te mjere kako je sada. I da je to rezultiralo time da su neke srednje škoel počele uvoditi prijamne ispite. Sustav ocjenjivanja se mora ustabiliti u nekoj realnoj i objektivnoj varijanti. Ja razumijem i nastavnike koji zbog relativno malog broja sati možda nemaju dovoljno vremena provjeravati znanje učenika na adekavatan način. Jednako tako moramo vrednovati i rad pojedinih škola i učitelja, te objasniti roditeljima da pritisak na učitelje u smislu davanja boljih ocjena ne čini uslugu niti djetetu, niti bilo kome drugom. No to se može razumjeti ako imamo sustav koji isključivo traži odlikaše - komentirao je, najavljujući i nastavak reforme.
Reforme: 'Ne volimo PR gdje svi plešemo i skačemo'
- To je proces koji će trajati, toga se kanimo riješiti i reformskim procesima koje nastavljamo. Obično nas pitaju što je s reformama, s njima se ide dalje, samo na nešto drugačiji način nego što je to bilo do sada. Mi nismo pretjerano oduševljeni s PR-om koji sve pokazuje u divnom svjetlu i na kraju svi plešemo i skačemo, a onda imamo problem. Jedan od osnovnih preduvjeta za reforme, možete vi pisati udžbenike i programe, ali ako su vam djeca najmanje u školama, u smislu broja sati provedenih u direktnoj nastavi, u odnosu na sve europske zemlje, onda ne možete napraviti nikakav pomak. Nećete dobiti bolje rezultate na ispitima jer jednostavno niste ostavili dovoljno vremena nastavniku da dotakne ono što je ispredavao i prorađivao s djecom - kazao je Fuchs.
Udžbenici bi i iduće godine trebali ići na račun državnog proračuna, a ministar je komentirao i problematiku nedovoljnog broja psihologa u školama.
- Ja i dalje mislim da ne mogu škole liječiti učenike, već prvo obrazovati, pa onda odgajati, tim redom. Ne možemo ići ni u varijantu da u svaku školu stavimo psihologa. Mi imamo oko 1300 škola u Hrvatskoj, a psiholozi spadaju u stručne suradnike. Njih ima oko 3400 zaposlenih u školama (stručnih suradnika, op. a.), te oko 500 psihologa zaposlenih u školama. Mi ćemo nastaviti odobravati zapošljavanja psihologa po zahtjvima opravdanim iz škola. Imamo i 500-tinjak pripravničkih mjesta za mlade psihologe koje ćemo vrlo rado zapošljavati. Mislim da je vrijeme da se cijeli taj sustav psihološke pomoći u školama počne promišljati i organizirati na drugačiji način. Veliki niz zemalja u svijetu je to riješio tako da imaju grupirane centre i službe, odakle psiholozi odlaze u škole, jedan psiholog radi u nekoliko škola. Oni su okrupnili potencijale stručnjaka, gdje i oni mogu izmjenjivati mišljenja - zaključio je ministar.