Hrvatska ovisi o turizmu što najbolje pokazuju podaci turističkih prihoda koji su u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog učinka pandemije na turističku potražnju. Zato je važno da se turizam razvija, a kao dobar primjer prakse nam je susjedna Austrija, koja je primjer u održivom turizmu.
Naime, investiranje u održivi turizam postaje sve važnije jer takve investicije kratkoročno osiguravaju prednost na sve konkurentnijem europskom turističkom tržištu, no vrlo brzo će održivi turizam jednostavno postati standard koji će biti preduvjet za ostvarivanje bilo kakvog turističkog rezultata, zaključak je panel razgovora koji je u Beču organizirala Hrvatska udruga turizma (HUT) u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ).
Udvostručene subvencije za održive projekte u turizmu
Energiju koristi iz solarnih panela koje je postavila na pročelje hotela, na vrhu zgrade zasadila je lavandu i postavila košnice te proizvodi vlastiti med za goste hotela, a uz to je cijela fasada u bršljanu što automatski, navodi, hladi hotel kao prirodna klima. Svi gosti koji joj stižu javnim prijevozom umjesto automobilom dobivaju popust od 10 posto.
Austrija je 2021. u turističkom sektoru otvorila poseban program poticanja investicija, i to posebno u održive projekte. Svakom investitoru u turizam ponuđena je državna subvencija u iznosu od sedam posto ukupne vrijednosti investicije, dok je za održive projekte u turizmu ta subvencija udvostručena na 14 posto. To je rezultiralo velikim investicijama u održivost.
Državna tajnica za turizam u Ministarstvu rada i gospodarstva Susanne Kraus-Winkler istaknula je da je Austrija upravo pred finalizacijom novog sustava poticanja investicija u turizmu čija će poveznica kroz različite programe biti upravo održivost. Programi koji će biti financirani isključivo nacionalnim izvorima, u godišnjem iznosu od 24,5 milijuna eura, poticat će investicije u povećanje energetske efikasnosti postojećih objekata, nabavu energetski efikasne opreme, stimulirat će projekte usmjerene jačanju malih i srednjih obiteljskih hotela, ali i sve investicije povećanja kvalitete života i smještaja zaposlenika, s obzirom na to da je manjak stručne radne snage u Austriji jedan od ključnih problema u sektoru.
Šef HTZ-a u Austriji: Austrija će do kraja godine doživjeti pun oporavak
Austrija trenutno ima preko 54 posto stranaca u ukupnom broju zaposlenih u turizmu i taj postotak stalno raste. Kraus-Winkler naglašava da se sve više priča o tome da se država i lokalne vlasti uključe u poticanje projekata koji imaju potencijala dodatno privući kvalitetnu radnu snagu, poput poticaja za izgradnju rezidencijalnih projekata za zaposlenike u turizmu i raznih popratnih objekata poput školskih vrtića i slično. Kraus-Winkler naglašava da je i zbog energetske krize, ali i zbog nedostatka radne snage svima jasno da ćemo morati u potpunosti promijeniti način razmišljanja o turizmu i načinima na koji možemo potaknuti održivi turizam.
Austrija je u pandemiji doživjela veliki pad turizma, turistički dolasci i noćenja su pali i u 2020., ali i u 2021. godini koja je završila sa 52,06 posto manje dolazaka i 47,9 posto manje noćenja turista u odnosu na 2019. godinu. Kako je istaknuo Branimir Tončinić, direktor predstavništva HTZ-a u Austriji, puni oporavak se očekuje ove godine jer iako je rujan Austrija završila sa 14 posto minusa u dolascima i 11 posto minusa u noćenjima u odnosu na 2019. godinu, prema aktualnim anketama i dalje su među top tri najpoželjnije destinacije za zimski odmor na ključnim EU tržištima pa očekuju puni oporavak do kraja godine.
'Hoteli u budućnosti mogu biti i istraživački centri i manje ovisiti o jednom izvoru prihoda'
- Ljudi sve više na svom odmoru traže iskustva, ali posebna iskustva koja im omogućavaju ne samo da nešto dožive nego da se tijekom odmora sami transformiraju i da se kući vrate nadahnuti. Da bi im to ponudili moramo u potpunosti promijeniti upravljanjem turizmom u destinaciji, moramo istraživati načine kako im putem tehnologije omogućiti da se uključe u razvoj destinacije, moramo skupljati puno više povratnih informacija kako bi znali bolje donositi odluke i kreirati ponudu. Destinacijski menadžment mora postati umjetnost interakcije, moramo digitalno povezati podatkovne silose u destinacijama i omogućiti donošenje odluka i ponude u realnom vremenu- w izjavio je Reinhard Lanner, konzultant za digitalne projekte u turizmu i donedavni direktor za digitalne projekte u Austrijskoj nacionalnoj turističkoj zajednici.
Lanner je naglasio da je dobar primjer digitalne transformacije u turizmu Mađarska koja je povezala sustave rezervacija i fiskalizacije sa naprednom tehnologijom umjetne inteligencije pa turistički stručnjaci mogu predvidjeti kolika je vjerojatnost da će neki gost koji je rezervirao smještaj u Mađarskoj zaista i doći i koliko će potrošiti u destinaciji. Te podatke imaju u realnom vremenu i na temelju njih mogu kreirati svoju ponudu, usmjeravati kampanje i slično. Kvalitetno upravljanje velikim količinama podataka koji se kreiraju u turizmu može potaknuti razvoj potpuno drugačije organizacije u turizmu, pa Lanner ističe da hoteli u budućnosti mogu biti istovremeno i istraživački centri, kuhinje za dostavu hrane, odnosno mogu kreirati puno više različitih mogućnosti za ostvarivanje prihoda. To je ujedno i način na koji turizam može postati puno održiviji i manje ovisiti o jednom izvoru prihoda.