Ma sad je to autocesta, kako je bilo, rekao je član speleološke udruge Kraševski zviri iz Zagorja nakon što su napokon proširili ulaz u najdublju jamu na sjeveru Hrvatske - Gliboku jamu.

Taj podzemni objekt dubok je 30,6 metara. Iako je daleko od državnog rekordera, Lukine jame, koja je od ove dublja 1400 metara, ona je itekako vrijedan nalaz na području za koje se mislilo da ondje takvog nečeg nema. Do ovog otkrića je rekord držala Vila jama na Ravnoj gori (-20 m), Voska luknja u Varaždinskoj županiji (-22 m), odnosno Hanžekova jama na području Hrvatskog zagorja (-25,5 m).

Naime, našli su je gotovo slučajno, na predjelu koji je poznat po većoj gustoći dubljih jama, naravno - za uvjete u Zagorju.

- Na Gliboku jamu smo naletjeli tijekom pretraživanja terena u šumi u Gorancu kraj Klenovnika. Bio je to vruć dan u kolovozu. Osjetili smo hladan povjetarac, koji je stizao iz podzemlja. Otkrili smo ulaz u jamu koji je bio malo veći od šake - rekla nam je predsjednica udruge Valentina Kraš.

U nju su ubacili kamenčić koji se odbijao pet-šest sekundi. Speleolozi su se međusobno pogledali i odmah shvatili da se pred njima nalazi nešto posebno.

U nekoliko akcija uspjeli su proširiti ulaz te ga opremiti za spuštanje. Drugu prepreku, odnosno novo suženje, našli su na samo pet metara dubine. Ondje su pronašli koraloide, vrste siga, što im je bio dobar znak da jama ide dublje od očekivanog.

- Kako smo se spuštali, tako su se otkrivale sve veće prostorije. Na dnu postoji malo suženje za dalje, no preusko je. Njega se ne može proširiti a da ne uništimo samo dno - kaže Kraš. Kako su speleolozi pisali o otkriću, jama je zapravo neke crne boje, vjerojatno od zemlje s površine koja se mrvila po stijenama. Prvi dio jame vrlo je uzak te se prema dubini proširuje. Izrazito je okomita te ima samo dvije manje police. Dno jame izgleda kao lažno dno.

Inače, zagorski speleolozi zaslužni su za pronalazak barem 50 novih jama na svom području u proteklih pet godina. Nažalost, velik broj njih zatrpan je smećem, što su i službeno prijavili.

- Mi jedini istražujemo manje objekte na području Varaždina i Zagorja, pa sve do Zagreba. Imaju i Međimurci svoje speleologe, no oni su se više orijentirali na Velebit - kaže Kraš. Osim istraživanja, njihov tim vodi i speleološku školu za nove članove. Svi speleolozi su volonteri, a inače se financiraju putem projekata koje sami pišu i provode.