U Poslovnom tjednu Hrvatskog radija, bivši ministar i saborski zastupnik Marko Pavić, sindikalist Krešimir Sever, član izvršnog odbora HUP-a Slobodan Školnik i voditelj velikog shopping centra Denis Čupić komentirali su novu vladinu najavu zakona kojim bi se trebao zabraniti odnosno ograničiti rad trgovina nedjeljom. 

Bivši ministar i saborski zastupnik Marko Pavić istaknuo je kako se Vlada, prilikom donošenja ove odluke, vodila mišljenjem građana. Provedenim anketama pokazalo se dvije trećine građana smatra da baš nedjelja treba biti slobodna.

NEDJELJE ĆE BITI NERADNE? 'Vidjeli smo što znači kad ništa ne radi. Zabrana rada nedjeljom je kao mjesec dana lockdowna'

- Ljudi imaju djecu koja idu u školu i vrtiće i žele nedjeljom biti s njima, rekao je, dodavši da 72% hrvatskih građana prema tom istraživanju želi određeni vid regulacije, a 100%, odnosno svi - smatraju da nedjelja treba biti adekvatnije plaćena - rekao je Pavić.

Usto, potvrdio je Pavić, prema podacima Ministarstva financija za fiskalizirane račune, kojima su se također vodili razmišljajući o radu nedjeljom, dobar dio prometa prelio se na ponedjeljak, utorak i srijedu.

'Da ljudi ne žele kupovati nedjeljom, oni ne bi bili u trgovinama nedjeljom'

Poduzetnik i voditelj velikog shopping centra Denis Čupić kazao je, kako je prema mišljenju javnog mijenja o radu nedjeljom, najbolje otići nedjeljom u trgovački centar.

- Da ljudi ne žele kupovati nedjeljom, oni ne bi bili u tim trgovinama nedjeljom, rekao je, spomenuvši i članak koji je nedavno izašao u medijima, a u kojem se citira razgovor s nekoliko djelatnica trgovačkih centara, a koje su ukazale na to da, ako se ukine rad nedjeljom, više neće imati slobodnih dana tijekom radnog tjedna i za to će morati koristiti dane godišnjeg - rekao je Čupić.

NA SAMITU U PORTU Premijer Plenković: 'Neradna nedjelja dobra za ravnotežu radnog i obiteljskog života'

Problem 'prešutnog' cjelodnevnog rada trgovina

Sindikalist Krešimir Sever ne misli da bi se problem riješio adekvatnim plaćanjem nedjelje, niti davanjem radniku na izbor da sam odluči želi li raditi nedjeljom. 

- Već znamo iz iskustva da će dio radnika iz straha od mogućeg gubitka posla jednostavno prihvatiti da radi nedjeljom - zaključio je Sever.

Međutim, slaže se da postoje djelatnosti koje ne zahtijevaju rad nedjeljom, a jedna od njih je upravo rad u trgovini. Trgovina namještajem ili bilo koje druge trgovine ne trebaju po njemu biti otvorene nedjeljom

- Ono što je u Hrvatskoj problem je što se radno vrijeme u trgovini, pa i svim drugim sustavima, prešutno pretvorilo u nekakav oblik cjelodnevnog radnog vremena i onda se dobar dio toga upotrebljava kao argument da trgovine trebaju raditi nedjeljom, zbog toga što ljudi preko tjedna ne stignu kupiti - upozorava Sever.

Dodaje i kako već postoje primjeri zemalja koji imaju iskustva sa zatvaranjem trgovina nedjeljom i blagdanima i to kasnije nadoknađuju tako što neke dane u tjednu rade duže.

Vijesti Nadbiskup Hranić: Crkva bi podržala neradnu nedjelju

'Floskule su da netko radi čitav dan'

Na izjavu sindikalista Krešimira Severa o problemu cjelodnevnog radnog vremena, odgovorio je član izvršnog odbora HUP-a Slobodan Školnik ističući da zaposlenici u trgovinama rade 40 sati tjedno.

- Gospodin Sever bi trebao znati da se u Hrvatskoj radi 40 sati u tjednu. Floskule da netko radi dan i noć, čitav dan, sedam dana u tjednu, to ne postoji. Ljudi rade 40 sati u tjednu. Kad to podijelite na šest dana, to je 6,66 sati, uključujući plaćenu pauzu. Toliko ljudi rade - replicirao je Školnik Severu.

Na njegovu izjavu da radnici u Hrvatskoj rade 6,6 sati dnevno, odmah je odgovorio Sever poručujući da su takve teze opasne za društvo.

- Dajte pogledajte u oči svim trgovkinjama i recite im da rade 6 i pol sati u danu! I vi ih vjerojatno tjerate da idu kući nakon 6 i pol sati? To su teze koje su opasne za društvo - odgovorio mu je Sever

'Danas je trgovina dobrim dijelom rekreativna, ljudi kupuju iz užitka'

Na pitanje koliko bi manju plaću imali djelatnici ako ne bi radili nedjelje, Školnik odgovara:

- Imamo praktične primjere zemalja u okruženju. Mađarska je uvela takav zakon pa ga je ukinula nakon šest mjeseci, ako se ne varam. Zabranili su rad nedjeljom pa su ga ponovno dozvolili. Imamo i Poljsku koja ima izrazito konzervativnu vladu, koja ide u tri vala, tri stepenice: prve godine su zabranili jedan dio nedjelja, druge godine oko pola, i na kraju je sada u trećoj godini dozvoljen mali broj nedjelja kada se radi i kod njih su izračuni da će trgovine izgubiti ukupno oko 3% prihoda, a BDP 1%. To su egzaktni podaci. Danas je trgovina, ja to volim reći, dobrim dijelom rekreativna. Nije nikakva tajna, ne moramo se mi ovdje varati, ljudi kupuju iz užitka, zabave. To nisu samo najnužnije stvari. Naravno da će se najnužnije stvari preseliti u neke druge dane. Ali cijela gospodarstva, cijela EU, pola svijeta, ovisi o tome da ljudi kupuju stvari iz užitka.

Kada je kiša, čitave obitelji dolaze u trgovačke centre. Krešimir Sever kaže da su od trgovačkih centara napravljena "svetišta", na što mu Školnik i Čupić zamjeraju da si uzima za pravo određivati ljudima kako će provoditi svoje slobodno vrijeme.

UKIDA SE I NAJMANJA ČLANARINA HGK-U: Premijer: 'Ideja je da se zabrani rad nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini zbog turističke sezone'

- Passe je ljudima određivati kako će provoditi vrijeme, jer onda trebamo zabraniti i kladionice, kazina, kafiće - jer u kafićima se ljudi mogu napiti tu nedjelju - odgovara na to Čupić, iznoseći i podatke da je subotama 56% više posjeta nego u radnim danima, dok je nedjeljom taj postotak od 43-46%, ovisno o regiji i sezoni. Dodaje i da je potrošnja subotom otprilike 38% veća, a nedjeljom 26%.

Cilj: Postići balans

Pavić zaključno kaže kako je cilj regulacije rada nedjeljom balans između želje hrvatskih ljudi da budu nedjeljom doma i potrebe trgovina gdje će im osigurati da 16 nedjelja mogu raditi. Krešimir Sever na to kaže kako se nadaju da to neće biti "za jednokratnu uporabu pred izbore, kao što se već događalo".