Prijedlozi uredbe za uspostavu mehanizma za korekciju tržišta plina i uredbe o jačanju solidarnosti zahtijevaju određena poboljšanja, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
- Mislim da su potrebna određena poboljšanja u oba prijedloga- rekao je Filipović prije početka izvanrednog sastanka ministara energetike Europske unije.
Ministri će pokušati postići dogovor o uredbi o jačanju solidarnosti koja se temelji na boljoj koordinaciji kupnje plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena te o uspostavi korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kada cijena plina na nizozemskoj burzi (TTF) bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene plina 10 uzastopnih dana tijekom dva tjedna.
Mnoge zemlje članice, pogotovo one koje su tražile uvođenje gornje granice cijene plina, među kojima je i Hrvatska, izrazile su nezadovoljstvo prijedlogom Komisije.
Svi ističu da je predloženi plafon previsok i da se korektivni mehanizam ne bi aktivirao čak ni u kolovozu ove godine kada su nekoliko dana cijene bile preko 340 eura za megavat sat jer ne bi bio ispunjen uvjet da tako visoke cijene budu najmanje dva tjedna. Trenutačno je ugovorna cijena na TTF-u oko 120 eura za megavat sat.
Krajem rujna skupina od 16 zemalja članica, koje imaju kvalificiranu većinu u Vijeću EU-a, zatražila je da se ograniče veleprodajne cijene plina.
Prijedlog Komisije, koja se od početka protivila takvoj intervenciji na tržištu plina, praktički je neupotrebljiv jer očito nije ni zamišljen da ikada bude aktiviran, nego više da služi kao sredstvo odvraćanje za prekomjerno povećanja cijena.
Ministri Belgije i Poljske nazvali su prijedlog Komisije s plafonom od 275 eura “šalom”.
Ministri će također nastojati postići politički dogovor o uredbi Vijeća o utvrđivanju privremenog okvira za ubrzavanje iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora.
Ministar Filipović je rekao da podržava ubrzavanje izdavanja dozvola jer Hrvatska planira imati više od 2500 megavata iz obnovljivih izvora do 2030. godine.