Mata Hari su svi željeli. Kad bi zaplesala izazivala je žudnju kod svakog muškaraca koji bi je ugledao. Sve tadašnje najveće face - veleposlanici, ministri, prinčevi i generali bili su njezini ljubavnici. Bila je zvijezda pariškog noćnog života, najpoželjnija žena svog vremena. Živjela je boemski i luksuzno, nastupala je na svim važnim pozornicama u Europi.
A uopće nije bila ljepotica. No, ova je Nizozemska bila izrazito senzualna i seksepilna, a erotski ples dovela je do savršenstva. Bila je i vrlo uspješna kurtizana.
Samosvjesna, znala je što publika hoće
Rođena je kao Margaretha Geertruida Zelle 1876. godine u Nizozemskoj u obitelji srednje klase. Njezin je otac bankrotirao, a roditelji su se rastali. S 19 godina udala se za dvadeset starijeg vojnog kapetana nakon samo tjedan dana udvaranja, te otputovala s njim u Indiju.
Niz godina živjela je na Javi i Sumatri i tamo naučila azijske plesove.
Međutim, njen suprug bio je pijanica, kockar i nasilnik. U Europu su se vratili 1902. godine te se razvela od muža i tada je krenula njezina karijera egzotične plesačice i kurtizane.
Nazvala se Mata Hari što na malajskom znači "oko dana ili sunce". Svoje tijelo je izlagala na izrazito zavodljiv način te je vrlo brzo očarala publiku i preko noći postala slavna. Imala je stil, bila je samosvjesna, senzualna i znala je što publika želi.
Nizozemska je po izbijanju rata ostala neutralna. Mata Hari kao nizozemska državljanka mogla je slobodno prelaziti granice. Tada je održavala ljubavne veze s mnogim visokim časnicima Francuske, Nizozemske i Njemačke. Počela je špijunirati za Francusku, ali i za Njemačku. Zapravo, iz dostupne francuske, britanske i njemačke dokumentacije vrlo je teško razlučiti koliko su špijunske službe zaraćenih zemalja preko Mate Hari jedna drugoj podmetale, a koliko je ona stvarno bila dvostruki špijun kako neki smatraju.
Po britanskoj tajnoj službi, za špijunku ju je regrutirao njemački konzul u Amsterdamu početkom rata. Za taj posao joj je navodno ponudio peteroznamenkastu svotu. Britanci su je na jednom putovanju 1915. u Veliku Britaniju temeljito ispitali i utvrdili da Nijemce nije opskrbljivala posebno važnim informacijama. Zapravo Mata Hari je njemačku ponudu smatrala tek lakom "dodatnom zaradom".
U proljeće 2014. britanska tajna služba je otvorila dokumente u kojima stoji, a to su pisali britanski špijuni, da nakon uhićenja u Parizu ništa nije priznala nego je svoje isljednike zasula gomilom tračeva i glasina.
Ona je bila 'žrtveni jarac'
Wesley Wark, stručnjak za sigurnost i terorizam na sveučilištu u Ottawi, tvrdi da Mata Hari nikad o politici nije mnogo znala.
Mnogi povjesničari vjeruju da je Mata Hari samo bila "žrtveni jarac" za gomilu poginulih Francuza na bojištima kao i za promašaje francuske tajne službe. Francuske vlasti tako su režirale suđenje Mati Hari i njezinim se iskazom manipuliralo prema potrebi. Suđenje je, smatraju, bilo čista propaganda.
Jedna od teorija je da je u siječnju 1917. njemački je vojni savjetnik u Madridu odašiljao radijske poruke u Berlin u kojima je opisao korisno djelovanje njemačkog špijuna pod šifrom H-21. Francuska je tajna služba uhvatila te poruke i zaključila da je H-21 Mata Hari.
Neobično je što su Nijemci koristili šifru za koju su znali da je već razbijena u Francuskoj, pa neki povjesničari tvrde kako je Mata Hari zapravo samo radila za Francuze, a njemačka ju je poruka prikazala kao dvostrukog špijuna da je upropasti.
Novinar Robert Walsh iz časopisa “Crime Magazine” još je prije nekoliko godina iznio da je Mata Hari stradala kao žrtveni jarac Njemačke obavještajne službe koja je protiv nje nahuškala Britance i Francuze kako bi zaštitili puno važnijeg, pravog superšpijuna Georgesa Ladouxa. Namjerno žrtvovali sitnu ribu kako bi zaštitili svojeg stvarnog špijuna. Francuski ministar rata potpisao je nalog za njezino uhićenje.
Zanimale je samo dvije stvari - novac i seks
Pat Shipman, autorica knjige "Femme Fatale: A Biography of Mata Hari" (Fatalna žena: Biografija Mate Hari), tvrdi da su egzotičnu plesačicu špijuniranje nije uopće zanimalo. Nju su zanimale su je dvije stvari - novac i seks. Voljela je živjeti na visokoj nozi, htjela je živjeti samo tako i nikako drukčije, a seks je naprosto voljela.
Uhićena je u ranojutarnjoj raciji u luksuznom hotelu u Parizu. Prije početka suđenja 24. srpnja, provela je pet mjeseci u ženskom zatvoru u Saint-Lazareu. Brojne molbe za pomilovanje koje su slali njeni ljubavnici nisu urodile plodom.
Suđenje pred vojnim sudom bilo je zatvoreno za javnost. Bilo je dovoljno samo jedno ročište da je proglase krivom za veleizdaju i osude na smrt.
Proglašena je krivom za smrt desetaka tisuća vojnika i pogubljena na današnji dan 1917. u šumi u blizini Pariza. No, nikada nije dokazano da je Mata Hari, egzotična plesačica i najpoznatija svjetska špijunka u povijesti bila dvostruki špijun u Prvom svjetskom ratu.
Zapravo su je proglasili krivom i prije nego što su joj pročitali optužnicu. Tek 30 godina nakon njezine smrti jedan od tužitelja priznao je da nisu imali nikakvih dokaza.
Streljali je golu?
Kružile su brojne priče o njenoj smrti. Jedna kaže kako je Mata Hari poslala poljubac streljačkom vodu, koji je možda bio upućen njezinu odvjetniku, bivšem ljubavniku koji je došao na smaknuće. Druga glasina kaže kako je otkopčala ogrtač i pokazala vojnicima svoje golo tijelo. Streljana je u Vincennesu, predgrađu Pariza. Imala je 41 godinu.
Nije bilo članova obitelji koji bi zatražili tijelo Mate Hari za ukop, pa je iskorišteno za medicinski rad. Glava joj je balzamirana i smještena u pariški Muzej anatomije, ali 2000. je otkriveno da je glava nestala, možda još prilikom preseljenja muzeja 1954. Zapisi iz 1918. pokazuju da je muzej dobio i ostatak trupla, kojem se izgubio trag.
Život Mata Hari bio je dosad temom 250 knjiga i romana te nebrojenih filmskih scenarija.