Hrvatski mirovinski sustav trenutačno ne izgleda održivim, ali ne zato što svi koji rade ne uplaćuju u njega dovoljno. Nedostatak novca posljedica je rata, masovnih prijevremenih umirovljenja kojima se od 90-ih utišava nezadovoljstvo branitelja, te povlaštenih političkih mirovina.
Kao što nitko tad nije razmišljao što će biti tamo neke 2018. godine, tako je i današnji ministar rada Marko Pavić reformu branio riječima da jednostavno nema novca.
- Nedostaje 40 milijardi kuna. Ako tko ima prijedlog gdje ih naći, neka kaže - poručio je ministar Pavić.
Ono što Pavić nije direktno rekao je da se radi o 40 milijardi kuna kroz sljedećih 20 godina. Dakle, oko dvije milijarde kuna godišnje u proračunu. Toliko bi stajalo da se dodatak od 27 posto na mirovinu isplaćuje i onima koji su štedjeli u drugom stupu, ali nisu dovoljno uplatili jer ga pune nedovoljno dugo. Oni koji idu u mirovinu samo iz prvog, državnog stupa, mogu računati na taj dodatak. I zato je predložio da svi koji žele veću mirovinu daju uštedu iz drugog stupa državi. A država će njima 27 posto dodatka. Prema Pavićevu izračunu, država bi na tome zaradila. Čak 87 milijardi do te famozne 2040. godine. I time bi spasili i proračun iz kojeg se sad izdvaja 18 milijardi kuna za mirovine koje se ne skupi u prvom stupu.
Pavić je sve začinio i emocionalnom porukom.
Na što je otišlo 26 milijardi?
- Vaše mame i tete u Konzumu imat će manje mirovine - poručio je.
I to je točno. Ako država u sljedećih 20 godina ne nađe svake godine dvije milijarde kuna da im isplati dodatak od 27 posto. Ako nađe, onda bi radnici koji će sljedećih 20 godina ići u mirovinu imati osjetno veće mirovine kombinacijom dva stupa i dodatka.
- Treba premostiti to razdoblje. Jer projekcije kažu da će se taj dodatak od 27 posto moći ukinuti, a država će sve manje izdvajati iz proračuna za mirovine - rekao je ekonomist Željko Lovričević.
U drugom stupu bi bilo dovoljno novca i problem više ne bi postojao. Svi koji idu u mirovinu, uz dulji radni staž, imali bi više nego po Vladinu modelu. Inače, za 20 godina opet ćemo imati isti problem, upozorio je Lovrinčević.
Zato smo poslušali sugestiju ministra Pavića i pokušali mu naći te dvije milijarde kuna godišnje. I to bez rezanja plaća u javnom sektoru ili smanjivanjem državne javne uprave što je uobičajeni način kojim se traže uštede. Nismo im čak zamjerili ni automobile za koje odlazi više od 300 milijuna kuna godišnje.
Na zaposlene odlazi 22 milijarde kuna godišnje. Digitalizacija, iskorjenjivanje nepotizma, pošteni natječaji, kazne i nagrade te efikasnija javna uprava sigurno bi donijeli uštede od koju milijardu. No ta reforma se ne provodi i još se traže analize.
No i bez nje ima dovoljno mjesta. Dapače, našli smo gotovo šest milijardi godišnjih ušteda, a da se ništa ne ugasi, ništa ne prekine...
Podsjetimo samo da je 2007. godine državni proračun trošio 106 milijardi kuna. Ove godine trošimo 27 milijardi kuna više iako dobivamo novac za velike projekte iz EU! A nitko ne može reći da toliko bolje živimo od te državne potrošnje.
Nekontrolirano trošenje
Za uštedu od milijardu kuna, Vlada treba izvaditi iz ladice skupo plaćenu studiju i analizu koja je završena 2015. godine. Ona nije politička. Radili su je stručnjaci po nalogu Vlade te analizirali rad 187 državnih agencija, zavoda, instituta i ustanova. Rezultati rastrošnosti su bili frapirajući. Zaključili su da se milijarda kuna godišnje štedi samo na spajanju 38 agencija. Ograničavanjem novca koji se daje za poslovne prostore, ograničavanjem klasa automobila koji mogu voziti šefovi u tim urdima, ukidanjem šefovskih mjesta i boljom organizacijom posla, ujednačavanjem plaća... Na jednog šefa u tim institucijama dolazi tek sedam zaposlenih, što je porazno. Ali studija skuplja prašinu...
Nadalje, sam ministar imovine Goran Marić često se žali da je državna mirovina nesređena. On je prije mjesec dana obećao milijarde kuna od imovine kad bude dobro upravljao stanovima, zemljištima, koncesijama, poslovnim prostorima, tvrtkama... Samo na kampovima je najavio 300 milijuna kuna godišnje. Ako ispuni svoje obećanje, eto u proračunu svake godine još jedne milijarde. Tu su i izuzetno učinkovite subvencije za tvrtke gubitaše, trebalo bi ih srezati za petinu i dobiti još jednu milijardu.
Jučer smo pisali o povlaštenim mirovinama koje godišnje stoje proračun 8,7 milijardi kuna iako nisu zarađene. Da se samo one veće od 5000 kuna srežu za 20 posto, to je 700 milijuna kuna godišnje.
Hrvatska je od dolaska ove Vlade krenula i snažno izdvajati za vojsku. Ali 12 aviona je tek jedna stavka. I izgleda da slijedi novo veliko povećanje sljedeće godine. Je li važnije ulaganje u nove vojarne i naoružanje ili da se to povećanje ipak prelije i za dodatak od 27 posto i dostojanstvene mirovine? Vlada odlučuje što joj je prioritet.
Crkva, stranke, plaće...
Teritorijalnu reformu se uporno ne želi provesti iako kriteriji za spajanje općina i komunalnih poduzeća postoje. Time je manje upravljača, manje birokracije, a država bi mogla prepoloviti pomoć koju daje i uštedjeti još barem 700 milijuna kuna. Kad bi se Crkvi prepolovio iznos, to je ušteda od još 320 milijuna. Ako bi se stranke odrekle pola novca države i gradova, štedimo još 55 milijuna, a rezanjem plaća zastupnika 35 posto čak 33 milijuna kuna. Za razne intelektualne usluge država troši 700 milijuna, pa mogu i tu uštedjeti barem 200 milijuna. Novca ima, pitanje je samo volje.
U ladici
Nakon godinu i pol dana detaljnih analiza stručnjaka, krajem 2015. godine predstavljena je opsežna i detaljna analiza za 187 državnih agencija, fondova, zavoda i ustanova. Nevjerojatno je da ih uopće toliko ima, ali još nevjerojatnije je da svi zajedno imaju prihode i rashode od oko 70 milijardi kuna. Zapošljavaju 26.000 ljudi iako za neke od tih agencija i zavoda nitko nije čuo. Analiza je pokazalo da bi ih se samo 37 trebalo spojiti. Uz racionalnije trošenje, godišnje bi se uštedjela milijarda kuna. Niša nije napravljeno.
Rupe bez dna
Godišnje na razne vrste subvencija (bez poljoprivrede koju plaća EU) odlazi oko pet milijardi kuna. U toj kategoriji su još bili i brodogradnja, problematične željezničke tvrtke, pa i Petrokemija ili ostali gubitaši. Imamo jedno od najvećih subvencija u odnosu na BDP u Europi. Godinama Agencija za tržišno natjecanje upozorava da ne ulažemo u razvoj i istraživanje, nego da dajemo novac bez analiza. Privatizacija, kontrola rashoda i jače korištenje EU fondova za projekte rasteretili bi proračun za milijardu.
Nisu samo avioni
Nabava 12 rabljenih aviona nije jedini trošak zbog kojeg vojni proračun raste. U 2016. je bio četiri milijarde kuna, već ove je 4,8 milijardi kuna, a 2020. je prvotno planiran na 5,2 milijarde kuna. No ako je točno, kao što tvrdi ekonomist Željko Lovrinčević, da se priprema novi rast proračuna od 0,7 posto BDP-a, onda će on rasti u odnosu na ovu godinu za 2,8 milijardi. Iako NATO traži veća izdvajanja, pitanje je mora li Hrvatska toliko trošiti na vojsku bez ratne ugroze. Da prepolove povećanje, ušteda je 1,4 milijarde kuna.
Bez reforme
Svi u Vladi, oporbi i struci se slažu da je 566 gradova i općina previše za Hrvatsku. Ali reformu, teritorijalni preustroj i spajanje uporno sve vlade odbijaju. Kad je Vlada provela prvi dio porezne reforme te oduzela dio novca gradovima i općinama, to je odlučila nadoknaditi iz proračuna. S 1,5 milijardi kuna pomoći i poreza. Dakle, ne plaćamo im direktno novac, nego kroz druge poreze. Nije šija nego je vrat. Kad bi se ta pomoć prepolovila i pustilo lokalce da se snađu, uštedjelo bi se 750 milijuna kuna godišnje.
Malo pomalo
Širok je dijapazon ‘malih’ ušteda koje bi pokazale da će Vlada krenuti od sebe i ne čuvati povlašteni dio društva što se tiče novca. Samo kad bi se strankama prepolovio novac sa svih razina, to je 55 milijuna kuna uštede. Ako bi se prepolovilo davanja Crkvi, to je 320 milijuna kuna ušteda. Rezanje povlaštenih mirovina većih od 5000 kuna donosi oko 700 milijuna kuna godišnje. Rezanje plaće saborskim zastupnicima za 35 posto nosi 33 milijuna kuna ušteda. A da ne govorimo o ostalim materijalnim troškovima.