Predsjednica udruge U ime obitelji, Željka Markić u ponedjeljak je pismeno od premijera Andreja Plenkovića te ministara pravosuđa i policije, Dražena Bošnjakovića i Davora Božinovića, zatražila da ‘u najkraćem roku zaustave cenzure koju u Hrvatskoj provodi Facebook’.
- Brisanjem objava građana koji se ne slažu s presudom i izražavaju vjeru u nevinost generala Praljka i ostalih članova ‘šestorke’ Facebook krši hrvatske zakone i Ustav, koji zabranjuje cenzuru, a jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli - stoji u dopisu.
Navela je da “objave koje su predmet cenzure ne krše interna pravila društvene mreže, kao što su zabrana govora mržnje, nasilja, golotinje, neovlaštene prodaje” nego da razlozi leže u činjenici da se zadnjih dana preko Facebooka intenzivno iznose povijesno-pravne činjenice o izrazito pozitivnoj ulozi koju su u ratu u BiH odigralim Hrvatska i njezine Oružane snage, Hrvatska Republika Herceg-Bosna i HVO te general Slobodan Praljak.
Vlada nije adresa
- Očekujemo od vas da hitno zatražite od Facebooka da poštuje zakone pod kojima posluje u Hrvatskoj i prekine cenzuru, koja je posljedica ili lažnih prijava ili politizacije Facebooka - stoji u dopisu udruge U ime obitelji koji je potpisala predsjednica Željka Markić.
Upozorava premijera i nadležne ministre da, ‘osim hrvatske građane, cenzura u još većoj mjeri pogađa Hrvate u Bosni i Hercegovini’.
MUP: Mi ne možemo utjecati na rad društvenih mreža
Poslali smo upit Vladi je li premijer Andrej Plenković primio navedeni dopis te što o tome svemu planira poduzeti, no odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili, a u MUP-u kažu da nisu dobili nikakvu prijavu
- Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije zaprimilo niti jednu prijavu građana koji bi se žalili na „cenzuriranje“ sadržaja koji su objavili putem spomenute društvene mreže. Ministarstvo unutarnjih poslova nije u mogućnosti utjecati na rad društvenih mreža, osim u slučajevima kada bi objavljeni sadržaji bili predmet kriminalističkog istraživanja, odnosno ukoliko postoji sumnja da su ispunjeni elementi prekršaja ili kaznenog djela, a sukladno pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske.
U slučajevima kada se radi o kaznenom djelu terorizma, iskorištavanja djece na Internetu ili zloporabama droga i sličnog, navedena društvena mreža, samoinicijativno ili po prijavi, automatski briše navedeni sadržaj te policiji dostavlja informacije kako bi se u navedenom slučaju moglo započeti kriminalističko istraživanje - odgovorili su nam iz MUP-a.
'Bilo kakva zabrana doprinosi podjelama u društvu'
- Nisam siguran koliko će to obraćanje udruge Vladi imati učinaka jer Facebook ima svoja pravila. Očito netko prijavljuje te objave - rekao je komunikolog Danijel Labaš.
Ustvrdio je kako Vlada teško može utjecati na ovakve slučajeve, a nije siguran postoje li mehanizmi kojima bi u Vladi mogli išta učiniti u ovakvim slučajevima.
- Generalno gledajući, bilo kakva zabrana i sprečavanje govora, izuzev kad je riječ o moralno upitnom sadržaju ili o mržnji, doprinosi podjelama u društvu - napomenuo je komunikolog Labaš.
Nakon presude šestorici Hrvata iz BiH na Facebooku je prijavama “zaratila” ljevica i desnica. Osim Željki Markić, pateru Iki Manduriću, don Damiru Stojiću, Facebook je blokirao i stranice lijevih aktivista. Zbog prijava su bile blokirane Facebook stranice Antife Šibenik, Antife Zagreb, Antifašističkog Vjesnika i portala Lupiga, a pošlo im je za rukom s Facebook stranice Novosti izbrisati najnoviju kolumnu Viktora Ivančića
Stručnjaci koji se bave društvenim mrežama napominju kako je Facebook privatna kompanija sa sjedištem u SAD-u, dok se europska podružnica nalazi u Irskoj. Sadržaj koji Facebook dopušta reguliran je njihovim “komunikacijskim standardima” koji daju općenite smjernice i ostavljaju slobodu njihovu timu ljudi da djeluju samostalno kod pregleda sadržaja.
Slučaj Praljak je za Facebook prilično jasan
Zbog svoje veličine i važnosti u svakodnevnom životu ljudi, na ovoj društvenoj mreži predviđeni su slučajevi kada države, najčešće policija trebaju kontaktirati Facebook. Jasno se navode slučajevi kad neki sadržaj ne krši navedene standarde, ali krši neki lokalni zakon. Tad, nakon pažljive provjere, Facebook zaista može maknuti neki sporni sadržaj.
Slučaj Praljak u tom je smislu prilično jasan za pravila Facebooka.
Bez obzira na emocije i nepravdu koju mnogi osjećaju, slučaj Praljak dobio je pozornost svjetskih medija i logično natjerao Facebook da pripremi mehanizme kako bi se spriječilo slavljenje i veličanje čovjeka koji je za njih pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
Dodatna otegotna okolnost za Željku Markić i udrugu U ime obitelji je činjenica da je Slobodan Praljak počinio samoubojstvo, što je još jedna osjetljiva tema koju Facebook ne želi na svojoj mreži.
Svakih 60 sekundi na Facebooku se objavi više od 510.000 komentara, 293.000 statusa i 136.000 fotografija. Provjeru tolike količine sadržaja rade algoritmi, koji automatski brišu sadržaj koji Facebook smatra neprikladnim.
Mogu ih bojkotirati
Pogrešno je pomisliti da se skupina cenzora fokusira na tržište kao što je Hrvatska. Vrlo rijetko, Facebook neke svoje odluke može promijeniti.
Željka Markić već je imala slično iskustvo kad je obrisana Facebook stranica njezinog portala, koja je nakon nekoliko dana vraćena. U slučaju Praljak teško će se dogoditi da Facebook ignorira presudu međunarodnog suda.
U duhu Ustava, na koji se Željka Markić i njezina udruga vole pozivati, slobodni su bojkotirati društvenu mrežu koja se ne slaže s njihovim svjetonazorom ili pozvati da se organizira neki referendum za njegovu zabranu - s pozivom preko Facebooka.
Zuckerberg ne briše objave na Facebooku
Osnivač i vlasnik najveće društvene mreže Mark Zuckerberg i njegovi zaposlenici osobno ne brišu komentare ni objave na Facebooku. To rade algoritmi, koji automatski brišu sporni sadržaj.