Europski parlament zatražio je u četvrtak da zaštita mentalnog zdravlja bude prioritet EU-a s obzirom na psihološke posljedice invazije na Ukrajinu i velik porast mentalnih poremećaja tijekom pandemije.
Zastupnici u Europskom parlamentu u četvrtak su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o Komisijinom izvješću o mentalnom zdravlju i zatražili da zaštita mentalnog zdravlja bude prioritet Europske unije.
Povjerenica Europske komisije i potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová je otvarajući raspravu naglasila da je brutalna invazija na Ukrajinu nanijela patnje nedužnom narodu.
- Više od četiri milijuna ljudi već je prisiljeno napustiti svoju zemlju, ostavljajući domove i voljene. Također smo iznimno zabrinuti zbog psiholoških posljedica invazije, posebno na djecu i druge ranjive skupine- rekla je i dodala da Europska unija hitno reagira kako bi im pružila podršku.
Jourova je istaknula da djeca izbjeglice proživljavaju nezamislivu kolektivnu traumu.
- Zato poduzimamo radnje i mjere i u isto vrijeme istražujemo nove načine da svim sredstvima podržimo potrebe mentalnog zdravlja izbjeglica iz Ukrajine.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) također se osvrnula na rat i istaknula je da problemi mentalnog zdravlja zaslužuju veću pažnju javnosti te izdašnije resurse za podršku, istraživanje i liječenje.
- Vremena u kojima živimo vrlo su izazovna za očuvanje mentalnog zdravlja. Osim genetske uvjetovanosti, upravo je mentalno zdravlje podložno brojnim čimbenicima poput sukoba, socio-ekonomske pozadine, a sada i rata- rekla je.
- Procjenjuje se kako su troškovi povezani s lošim mentalnim zdravljem u Europskoj uniji u pretpandemijskom razdoblju dosezali 600 milijardi eura godišnje, oko četiri posto BDP-a. Očekuje se da bi ova brojka mogla biti puno veća u postpandemijskim godinama- upozorila je Glavak.
Njen stranački kolega Tomislav Sokol smatra da mentalni poremećaji predstavljaju jedno od najvećih zdravstvenih izazova te naveo kako znanstvenici ističu da su mentalni problemi često izraženiji uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti.
- Taj podatak ukazuje na potrebu ulaganja u mentalno zdravlje, uključujući rano otkrivanje i liječenje poremećaja, čime se doprinosi dobrobiti i gospodarskoj koristi pojedinaca i društva- naglasio je.
Naveo je podatak da su 2018. otprilike 13,5 posto svih bolničkih kreveta u EU bili kreveti za psihijatrijsku njegu te je uvjeren da se postotak tijekom pandemije povećao.
- Sukladno podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u prvoj godini pandemije broj slučajeva anksioznosti i depresije porastao je za ogromnih 25 posto što je izrazito zabrinjavajuće- rekao je i dodao da je potrebna “zajednička strategija za mentalno zdravlje na tragu europskog plana za borbu protiv raka“.
Valter Flego iz kluba zastupnika Renew Europe smatra da “nema zdravlja bilo koje osobe bez mentalnog zdravlja“ te da se mentalno zdravlje “najjednostavnije može opisati kao stanje u kojem se svaka osoba može uspješno nositi sa svakodnevnim stresnim načinom života“.
Nacionalne zdravstvene politike trebale bi puno više pozornosti i puno konkretnijih aktivnosti učiniti oko promocije važnosti mentalnog zdravlja i konkretnog rada na njemu, uvjeren je.
- Posebice je to, naravno, važno za djecu i mlade te se nadam da to i države članice, odnosno nacionalne vlade i resorna ministarstva shvaćaju, a i Europska komisija, kako bi zajedno učinili pozitivne pomake na ovom tako važnom pitanju- rekao je.
I ostali govornici su se posebno osvrnuli na dobrobit djece i mladih.
Alviina Alametsä (Zeleni) prisjetila se pucnjave u svojoj nekadašnjoj školi do koje je došlo jer napadač nije zatražio pomoć što je dovelo do depresivnog stanja mnoge djece. Navela je i da 50 posto ljudi ne dobije potrebnu psihološku pomoć.
Kateřina Konečná (The Left) rekla je kako se djeca sve češće samoozljeđuju te da je u dvije godine pandemije porastao broj suicida. Sara Cerdas (S&D) kazala je da si je za jednu minutu, koliko je ona u Parlamentu govorila, 20 ljudi oduzelo život.
Po Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, od ožujka 2020. učestalost anksioznosti i depresije se povećala, a u nekim zemljama poput Belgije i Španjolske, čak se udvostručila.
Mentalni poremećaji uglavnom su povezani s nezaposlenošću, niskim prihodima ili lošim životnim standardom, ali i s digitalnom revolucijom koja dovodi do izolacije i osjećaja otuđenosti.
Eurozastupnici stoga smatraju da je ključno vrijeme za jačanje sustava mentalnog zdravlja te pozivaju na hitno donošenje Strategije o mentalnom zdravlju koje treba biti prioritet politike EU-a.