Rusija je raspisala tjeralice, na listi se nalazi 160 visokih političkih predstavnika istočne Europe, a estonska premijerka Kaja Kallas posljednje je ime na popisu. Pitanje je što Kremlj želi s time postići, piše DW u analizi.
Radi se o službenim podacima ministarstva unutarnjih poslova Rusije, ako postoji sumnja da je optužena osoba izbjegla rusko pravosuđe, ona će se naći na ovoj listi. Ministarstvo ne otkriva kriterije prema kojima je popis napravljen. No trenutno se zbog kaznenih djela traže 96.752 osobe.
Stotine stranaca nalazi se na ovom popisu, među njima je i 160 istočnoeuropskih političara, parlamentaraca i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litve, Latvije, Poljske i Ukrajine. Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kallas, državni tajnik Estonije Taimar Peterkop i ministar kulture Litve Simonas Kairys.
- Neprijateljski postupci protiv ruskog povijesnog naslijeđa - službeni je razlog za raspisivanje tjeralice.
Za što su oni svi optuženi? Litva je počela s rušenjem sovjetskih spomenika 1990-ih. U 2022. uklonjeni su posljednji. Estonija je također srušila jedan sovjetski spomenik. Valja napomenuti da je i među samim baltičkim stanovništvom bilo izoliranih prosvjeda protiv toga.
Rusija je oštro kritizirala ovakve odluke: "Rat protiv zajedničke povijesti i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Europu od fašizma je naravno nečuveno", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
No spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se netko nalazi na ruskoj listi. Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta kritizirao prije svih Latviju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama koje govore ruski jezik.
Naime, dvije baltičke države potiskuju korištenje ruskog jezika. Obrazovanje treba biti organizirano još samo na nacionalnim jezicima. A onaj tko posjeduje rusku putovnicu i želi nastaviti živjeti u Latviji, morat će najkasnije iduće godine dokazati poznavanje latvijskog jezika. U protivnom mu prijeti deportacija, čak i ako je cijeli život proveo u Latviji.