Europski parlament solidaran je s ukrajinskim narodom u njegovoj hrabroj borbi protiv ruske agresije i vjeruje u pobjedu Ukrajine koja je važna za sigurnost i stabilnost cijele Europe, rečeno je u četvrtak na online seminaru Europskog parlamenta u povodu prve godišnjice rata.
„Ovo je jako, jako tužna godišnjica koja dolazi 24. veljače, godinu dana da se otvoreni rat vratio u Europu. Ovo nije samo ratna agresija Ruske Federacije protiv Ukrajine, ovo je okrutan, zao napad na cijelu sigurnosnu arhitekturu”, rekao je predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta David McAllister (EPP, Njemačka).
„Zato je važno da pokažemo solidarnost s ukrajinskim narodom, da podržimo zemlju, da joj nastavimo pružati pomoć i da je povećamo u gospodarskom, financijskom i humanitarnom smislu i također vojnom jer je puno toga na kocki”, dodao je.
Europski parlament podržava sve aktivnosti država članica i Europske komisije u pružanju pomoći Ukrajini, a u nekima je čak bio i pokretačka snaga, rekao je. Kao primjer je istaknuo da Parlament snažno vjeruje u europsku perspektivu Ukrajine i traži da se s Ukrajinom pokrenu pregovori o pristupanju EU-u već ove godine ako ispuni uvjete.
Parlament također, u novoj rezoluciji usvojenoj u četvrtak, poziva na uspostavu posebnog suda za ratne zločine koje su u Ukrajini počinili ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov vojni vrh. Poziva također da se iznesu konkretni prijedlozi za korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine i da se uvedu sankcije protiv svih pojedinaca i poduzeća koji još trguju s Rusijom, rekao je McAllister.
Predsjednica Pododbora za sigurnost i obranu Nathalie Loiseau (Renew, Francuska) istaknula je da Europski parlament vjeruje u pobjedu Ukrajine.
„Nama u Europskom parlamentu kristalno je jasno da će mir doći s ukrajinskom pobjedom. Ukrajina mora povratiti suverenitet i teritorijalni integritet i za to nema alternative. Ukrajina mora pobijediti i za nas u Europskoj uniji, za našu sigurnost i stabilnost”, rekla je.
„Zato snažno podržavamo pružanje vojne pomoći Ukrajini od samoga početka rata”, rekla je, istaknuvši da je putem Europskog instrumenta vojne pomoći izdvojeno već više od tri milijarde eura za vojnu pomoć Ukrajinu te da će do kraja zime više od 15.000 ukrajinskih vojnika proći obuku u državama članicama EU-a.
Članice nesmiju okljevati u slanju pomoći Ukrajini
Loiseau je pozvala države članice da brže donose odluke i ne oklijevaju u slanju vojne pomoći Kijevu upozorivši da se svako odgađanje u Ukrajini plaća ljudskim životima.
Ukrajinski veleposlanik pri EU-u Vsevolod Čencov zahvalio je Europskoj uniji na golemoj pomoći istaknuvši da je rat u Ukrajini borba za demokraciju i zajedničke vrijednosti.
„Europska unija učinila je puno uspostavom novih instrumenta, zapljenom ruske imovine, pritiskom sankcijama”, rekao je, izrazivši nadu da će uskoro biti usvojen i 10. paket sankcija koji bi po njegovu mišljenju trebao obuhvatiti i nuklearni sektor.
Veleposlanik je pozvao da se pronađu nova rješenja za bolju opskrbu Ukrajine streljivom i oružjem rekavši da Kijev podržava estonsku ideju da se uspostavi poseban financijski instrument za ubrzanje proizvodnje streljiva, posebno granata kalibra 155 mm, za što je potrebno više milijardi eura.
Ukrajini također treba pomoć za obnovu energetske infrastrukture kao i više humanitarne pomoći, rekao je.
Izrazio je isto tako nadu da će pregovori o slanju borbenih zrakoplova i dalekometnih raketa Kijevu uskoro dati rezultate kao i u slučaju tenkova.
„Neki su prije godinu dana govorili da će Ukrajina pasti za tri dana, za tjedan dana. Na pitanje koliko će Ukrajina izdržati, mogu reći da će Ukrajina opstati. Nema drugog izbora”, zaključio je.
Povijesna prekretnica
Na pitanje što je rat u Ukrajini promijenio za Europsku uniju, McAllister je istaknuo da su države članice pokazale veliko jedinstvo, kao i jedinstvo sa saveznicima SAD-om, Velikom Britanijom i Kanadom.
Do sada je uvedeno devet paketa sankcija Rusiji, a države članice i EU do sada su zajedno za pomoć Ukrajini izdvojili ukupno gotovo 50 milijardi eura, naglasio je.
Ocijenio je da je rat velika povijesna prekretnica za Europu, "Zeitenwende", kako je rekao njemački kancelar Olaf Scholz.
Švedska i Finska ući će uskoro u NATO, Danska će se pridružiti europskoj suradnji na području obrane, a države članice EU-a i NATO-a obećale su da će konačno izdvajati 2 posto BDP-a za obranu, rekao je.
„Europska unija je mirovni projekt s jedne strane i gospodarski s druge. To su bili naši temelji, ali se ona i dalje razvija. Ja vidim budućnost Europske unije i kao prave sigurnosne i obrambene unije. Moramo učiniti više za našu sigurnost i obranu, ali također u uskoj suradnji s NATO-om jer je NATO temelj naše sigurnosti”, rekao je.
Loiseau je ocijenila da je rat označio kraj europske naivnosti i iluzija.
„Smatrali smo da smo 'soft power', otvoreno društvo, što više imamo veza s ostatkom svijeta to bolje za nas, mir i stabilnost. Sada shvaćamo da se svijet mijenja, da niz autoritarnih režima prijeti svjetskom poretku i Europskoj uniji. Zaista shvaćamo koliko je važna obrana i da moramo postati 'hard power', a ne samo 'soft power'”, rekla je.
„Shvaćamo koliko smo ovisili o trećim zemljama za naš gospodarski rast, o ruskoj nafti i plinu. Sada shvaćamo da je to bila slabost i da neki režimi poput Rusije to koriste da nas pokušaju oslabiti. U smislu suvereniteta i asertivnosti dogodila se velika promjena u Europskoj uniji”, rekla je.
Loiseau je istaknula da je transatlantska suradnja ključna za pobjedu Ukrajine, ali i da Europska unija mora razvijati svoje obrambene kapacitete kako bi mogla preuzeti odgovornost, a ne samo ovisiti o dobroj volji transatlantskih partnera.
U pogledu obnove Ukrajine nakon rata ako Kijev pobijedi, McAllister je rekao da obnovu treba iskoristiti kao priliku da Ukrajina postane moderno, konkurentno i održivo gospodarstvo, za provedbu reformu kako bi jednoga dana mogla postati članicom Europske unije.
Osvrnuo se i na Moldaviju, koja je također meta ruskih ucjena, prijetnji i provokacija, kazavši da joj Europska unija treba nastaviti pomagati i jačati njezinu otpornost, podsjetivši da je ta zemlja zajedno s Ukrajinom prošle godine dobila status kandidata za članstvo u EU-u.
Gospodarstvo i energetika
U drugom dijelu seminara potpredsjednica Odbora za proračun Margarida Marques (S&D, PT) i predsjednik Odbora za industriju, istraživanja i energetiku Cristian-Silviu Busoi (EPP, RO) govorili su o utjecaju rata u Ukrajini na europsko gospodarstvo i energetsku politiku.
Potpredsjednica Odbora za proračun Margarida Marques rekla je da EU uz pomaganje Ukrajini mora i ublažiti posljedice rata za europsko gospodarstvo i građane te da mora pomoći trećim zemljama kao što su zemlje u Africi koje su pogođene posljedicama sankcija Rusiji u vidu rasta cijena hrane.
Države članice EU-a moraju integrirati posljedice rata u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost donesene na valu pandemije covida-19 odnosno prije svega pomoći kućanstvima s rastućim troškovima života, rekla je.
Kad je riječ o energetskoj politici, kao važan konkretan instrument istaknula je REPowerEU, europski plan za borbu protiv energetskog siromaštva, promicanje obnovljivih izvora energije, konsolidiranje energetskog tržišta i promicanje energetske autonomije EU-a.
Predsjednik Odbora za industriju, istraživanja i energetiku Cristian-Silviu Busoi podsjetio je da je EU zabranio uvoz ruskog ugljena, sirove nafte i rafiniranih naftnih derivata (uz neke iznimke).
Uvoz ruske nafte u EU smanjen je za 90 posto, dok je uvoz ruskog plina smanjen s 40 posto europske potrošnje početkom 2022. na 9 posto na kraju 2022. godine.
Busoi je zaključio da je rat u Ukrajini prilika da Europska unija postane neovisna o Rusiji na području energetike i da unaprijedi svoje energetsko tržište kako bi ono bilo otpornije u budućnosti i kako bi građanima i industriji omogućila stabilnije i pristupačnije cijene približavajući se istodobno ostvarenju klimatskih ciljeva.