Europski parlament u srijedu je u Bruxellesu prihvatio uvrštavanje plina i nuklearne energije u ekološki prihvatljive izvore energije unatoč upozorenjima udruga i znanstvenika da plin generira ogromne emisije, a nuklearna energija stvara visokoradioaktivni otpad s kojim se još uvijek ne znamo nositi.
Europska je komisija u veljači predložila uvrštavanje plina i nuklearne energije u ekološki prihvatljive izvore energije čemu su se snažno usprotivile udruge za zaštitu prirode zatraživši od Europskog parlamenta i Vijeća da taj akt odbace.
Eurozastupnici su u srijedu ipak odbili prijedlog za ulaganje prigovora na uvrštenje djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i plinom na popis okolišno održivih gospodarskih aktivnosti.
Europski je parlament u priopćenju objavljenom u lipnju poručio da se zastupnici protive Komisijinom planu o uključivanju plina i nuklearne energije u klimatski održive djelatnosti, no unatoč tome sada je podržao Komisijin prijedlog, iako vrlo tijesno: od 639 zastupnika koliko ih je glasovalo, njih 278 glasalo je protiv, a njih 328 za Komisijin akt, dok su 33 zastupnika ostala suzdržana.
Za odbacivanje novih EU pravila za "zelene" investicije bilo je potrebno 353 zastupnika.
Uredba o taksonomiji dio je akcijskog plana Komisije za financiranje održivog rasta, a Komisija navela da joj je cilj povećati zelena ulaganja i spriječiti manipulativni zeleni marketing.
“Iako se Parlament protivio Komisijinom planu, sada ga je podržao jer se situacija s energentima mijenja iz dana u dan, vidjeli ste cijene, cijelu ovu situaciju, sve je to silno utjecalo na današnje glasovanje”, rekao je za Hinu hrvatski eurozastupnik Valter Flego iz kluba liberala Renew.
Što se tiče upozorenja udruga za zaštitu okoliša i znanstvenika, Flego je istaknuo bi ovo trebalo biti samo prijelazno razdoblje te da je kompromis bio potreban radi sigurnosti opskrbe energijom.
“Svjesni smo da moramo i napore i novce ulagati u zelenu energiju, ali to je proces i taj se problem neće riješiti za par mjeseci. Moramo se pomiriti s prijelaznim energentima i vjerujem da će to prijelazno razdoblje biti sto kraće”, istaknuo je.
U veljači je organizacija za zaštitu okoliša WWF (World Wide Fund for Nature) upozorila da je donošenjem ovoga akta Komisija radi financijskih interesa “pokleknula pod pritiskom” Francuske i brojnih drugih zemalja, među kojima su Poljska, Mađarska, Švedska, Finska, Nizozemska, Slovenija, Grčka, pa i Hrvatska, koje se zalažu za označavanje plina ili nuklearne energije (ili i jednog i drugog) ekološki prihvatljivim.
“Komisija službeno klasificira fosilni plin i nuklearnu energiju kao ekološki održive unatoč tome što fosilni plin generira ogromne emisije, a nuklearna energija stvara visokoradioaktivni otpad s kojim se još uvijek ne znamo nositi”, poručili su tada iz WWF-a.
U razgovoru za Hinu direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz rekla je tada da lobiranje žestoko te da je riječ o “političkoj igri čiji je cilj zadovoljiti kratkoročne i vrlo partikularne interese pojedinih industrija”.
Europska komisija je odlukom da prirodni plin i nuklearnu energiju pod određenim uvjetima klasificira kao ekološki prihvatljive otvorila veće mogućnosti za velike privatne investicije u “zelene” projekte jer će projekti koji zadovoljavaju kriterije taksonomije imati povoljnije uvjete financiranja.
Tržište zelenih obveznica do sada je isključivalo plin i nuklearnu energiju.
Osim udruga za zaštitu okoliša, prijedlogu da se plin i nuklearke uvrste u “zelene” izvore usprotivili su se i znanstveni savjetnici Europske komisije, prema riječima direktorice WWF Adrije.
Nakon prvih prosvjeda organizacija za obranu okoliša u utorak, nekoliko desetaka aktivista prosvjedovalo je u srijedu ujutro pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.