Europska unija traži od Bosne i Hercegovine da se ove godine pozabavi ključnim reformama, prije svega izmjenom izbornog zakona. Tako, među ostalim, piše u dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje koja upravlja diplomatskim odnosima s državama izvan Unije i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku, sastavljenom prije sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, prenosi Večernji list. Navode kako je riječ o temi koju Hrvatska intenzivno promiče, koja je i navedena u hrvatskom non-paperu predanom u ožujku ove godine, i koja je sada postala i službena EU politika.
Temu o zapadnom Balkanu Vijeće za vanjske poslove stavio je na dnevni red u ponedjeljak, a sve je pokrenula Hrvatska, lanjskim summitom u Zagrebu za predsjedanja Vijećem EU, političkim i diplomatskim putem, kao i non-paperom. Sastanak će otvoriti ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a Hrvatska će tražiti više političkog angažmana i strateškog pristupa regiji, ulaganje u stabilnost te početak projekata na području povezivosti gospodarstva. Naglasak će staviti i na inzistiranje da se ova, neizborna godina iskoristi za promjenu izbornog zakona.
Komisija je odredila 14 ključnih prioriteta za tu državu, a ovoga se puta i formalno navodi kako će EU raditi na tome preko svog predstavnika u toj državi, ali i preko SAD-a.
Inače, tema BiH, a posebno izbornog zakona, za koju mnoge države nemaju sluha, već se bave svojim partikularnim problemima i problematičnim susjedstvom, u posljednje je vrijeme dobila pozornost i Njemačke, u čijem se ministarstvu vanjskih poslova o tome raspravlja, Italije, ali i SAD-a. Namjera nove američke administracije jest ta da radi na pojačanom zajedničkom djelovanju na zapadnom Balkanu, uz učvršćivanje uloge NATO-a u regiji, piše Večernji list navodeći i kako će Hrvatska predložiti da se EU snažnije angažira u komunikaciji s BiH, da bude više sastanaka s BiH i razmjena mišljenja te neformalnih sastanaka s pojedinim ministrima ili pak da se na marginama Vijeća održavaju sastanci kako bi upoznali svoje EU partnere te da se osnuje svojevrsna skupina prijateljstva unutar EU s BiH, gdje bi se dijalog mogao aktivirati.
Što se tiče Srbije, s kojom su se opet povukle trzavice, i kod uvođenja tzv. bunjevačkog jezika te preko optužbi o hrvatskom angažmanu u okviru KFOR-a na Kosovu, u dokumentu se traži ubrzavanje procesa, ali ta država, kao i Crna Gora, treba pojačati reformske procese, posebno u području vladavine prava, konsolidirati svoju geopolitičku orijentaciju te ispuniti sve kriterije. Ministar Grlić Radman upozorit će na to da se Beograd konačno mora pozabaviti reformama i početi rješavati ključna pitanja koja su ugrađena u mjerilima, poput procesuiranja ratnih zločina, pitanja manjina te nestalih, piše Večernji list.