Kineski dužnosnici poručuju da će zemlja ostati na pravom putu kako bi ispunila svoje ciljeve vezane uz smanjenje emisija ugljika.
Najveći svjetski energetski potrošač i emiter stakleničkih plinova pokušava uspostaviti ravnotežu između svojih obveza da nakon 2030. smanjuje emisiju ugljika i potrebe da osigura dostatnu opskrbu energijom.
Kina je pritom i dalje spremna povećavati udio proizvodnje energije iz nefosilnih goriva u ukupnoj energetskoj potrošnji za prosječno jedan postotni bod godišnje od sada do 2030. godine, rekao je u srijedu direktor Nacionalne uprave za energiju Zhang Jianhua na tiskovnoj konferenciji u Pekingu.
"U uvjetima ograničene opskrbe energijom u prošloj godini i ponovnog pokretanja proizvodnje energije iz ugljena u mnogim europskim zemljama, razvoj energije iz nefosilnih izvora u našoj zemlji nastavlja se nesmanjenim intenzitetom", ustvrdio je Zhang.
Nefosilna goriva, uključujući energiju iz vjetra, solarnu, nuklearnu i energiju iz hidrocentrala, zadovoljavala su u prošloj godini 16,6 posto ukupnih potreba Kine, u odnosu na 15,9 posto u godini ranije.
I nakon što je rat u Ukrajini uzdrmao globalna energetska tržišta, podižući cijene prirodnog plina i ugljena na rekordno visoke razine, Kina je opetovano naglašavala važnost energetske sigurnosti, izazivajući strah da bi to drugo najveće svjetsko gospodarstvo moglo odstupiti od ispunjavanja klimatskih ciljeva.
Kina namjerava početi smanjivati potrošnju ugljena od 2026. godine, a kineski predsjednik Xi Jinping rekao je u ožujku da Kina ne može jednostavno "zakočiti" potrošnju.
Dužnosnici su u srijedu izjavili novinarima da velika kineska komunalna poduzeća sada drže rekordne zalihe ugljena za termoelektrane, u visini od 170 milijuna tona, što je povećanje za 52 posto u odnosu na prošlu godinu. Kineska vlada je također obećala da će držati sigurnost opskrbe, odnosno da neće biti prekida isporuke struje. Prošle godine, naime, veliki dio Kine bio je izložen prekidima isporuke električne energije.
Li Chuangjun, direktor administrativnog odjela za obnovljivu energiju, rekao je da je zelena transformacija globalnog energetskog sustava dugoročno nepovratna, a Kina je u dobroj poziciji da iskoristi prednosti.
Kina je izvezla 78,6 gigavata (GW) solarne opreme i komponenti u prvoj polovini ove godine, što je 74-postotno povećanje na godišnjoj razini, pri čemu je uprihodovala 25,9 milijardi dolara ili dvostruko više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dodao je.
Ipak, Kina je u prošloj godini počela graditi i 33 GW-a novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz ugljena, što je najviše od 2016. godine. Novi kapaciteti u izgradnji tri puta su veći nego u ostatku svijeta, priopćili su iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka iz Helsinkija i američke savjetodavne kuće Global Energy Monitora.