U razdoblju od travnja do lipnja EU je uvezao ukupno 177,9 milijuna tona energenata, što odgovara smanjenju neto mase od 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestio je Eurostat. Ukupna vrijednost uvezenih energenata iznosila je 94,9 milijardi eura i bila je za 10,7 posto niža nego prije godinu dana.

Vrijednost uvezenog prirodnog plina u plinovitom stanju smanjena je za 31,4 posto u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje, uz količinski pad za 9,5 posto.

Sličan trend zabilježen je i kod ukapljenog plina, uz pad vrijednosti njegova uvoza od čak 41,2 posto. Obujam uvoza smanjen je pak za petinu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Zemlje EU-a obvezale su se smanjiti potrošnju plina za najmanje 15 posto. Plan EU-a prvotno je obuhvaćao razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. godine, ali je produljen za godinu dana, do 31. ožujka 2024.

Vrijednost uvezenih naftnih ulja porasla je u drugom tromjesečju za 5,6 posto dok je obujam uvoza smanjen za 2,2 posto, izračunao je Eurostat.

Ključni dobavljači Norveška i SAD

EU je u drugom tromjesečju najviše plina u plinovitom stanju uvezao iz Norveške, čiji je udio u tržištu u drugom tromjesečju iznosio 43,5 posto.

Na drugom je mjestu Alžir s udjelom od 21,6 posto, a na trećem Rusija s 15,5 posto.

Glavni dobavljač ukapljenog plina bile su pak Sjedinjene Države s gotovo polovinom udjela u tržištu EU-a u drugom tromjesečju.  

Na drugom je mjestu Rusija s udjelom od 16,8 posto, a na trećem Katar s 11,9 posto.

SAD je pak s Norveškom dijelio poziciju glavnog dobavljača naftnih ulja s udjelom u tržištu od 15,1 odnosno od 14,1 posto.

Blizu je i Kazahstan čiji je udio u drugom tromjesečju iznosio 11,7 posto, izračunali su statističari.