Europski parlament usvojio je Rezoluciju o mentalnom zdravlju čiji je cilj unapređenje zdravstvene infrastrukture, veća dostupnost usluga i stručnog osoblja te smanjenje broja samoubojstava za trećinu do 2030. godine.
Eurozastupnici su u rezoluciji upozorili da je pismenost o mentalnom zdravlju vrlo niska u usporedbi s pismenošću o fizičkom zdravlju, što može negativno utjecati na sklonost pojedinaca da zatraže psihološku pomoć. Dodali su da u brojnim državama članicama postoje prepreke u pristupu uslugama, poput dodatnih troškova, dugih lista čekanja, nedostatka specijalista, stigmatizacije i stvaranja dodatnih socioekonomskih nejednakosti.
Mentalno zdravlje WHO je definirao kao "stanje mentalne dobrobiti koje ljudima omogućava da se nose sa životnim stresovima, ostvare vlastite mogućnosti, funkcionalno uče i rade te doprinose svojoj zajednici".
EP predlože stvaranje dugoročne europske strategije za mentalno zdravlje, stavljajući u fokus pripadnike ranjivih skupina te zahtijevajući implementaciju u obrazovne sustave članica.
Manji broj suicida za trećinu do 2030.
"Samoubojstva su šesti uzrok smrti stanovnika država članica Europske unije", rekla je za Hinu eurozastupnica Sunčana Glavak, zamjenska članica u Odboru koji je podnio Izvješće o mentalnom zdravlju. Predstavila je mjere iz Izvješća kojima se broj suicida u Europi želi smanjiti za trećinu.
Kao ključan aspekt suočavanja s tim problemom navela je stvaranje kvalitetne i pravodobne baze podataka o samoubojstvima te bolje praćenje i registraciju slučajeva samoozljeđivanja.
"Posebna pažnja posvećuje se radnicima u sektorima obrazovanja, zdravstva i sigurnosti, prepoznajući ih kao grupe s većim rizikom od stresa", dodala je Glavak.
Parlament je također pozvao medije na odgovorno izvještavanje o žrtvama suicida kako bi se izbjegla stigmatizacija i prebacivanje odgovornosti na pojedince. Strategija pravovremenog dijagnosticiranja i liječenja depresije smatra se ključnom u smanjenju broja samoubojstava.
Zastupnica je naglasila da Parlament daje podršku dežurnim telefonskim linijama, dodajući da će svi poduzeti koraci biti u skladu s obvezama iz Akcijskog plana WHO-a za mentalno zdravlje 2013. - 2030. i ciljevima održivog razvoja.
"Ove mjere ciljaju na smanjenje stope samoubojstava kroz kombinaciju preventivnih mjera, obrazovanja, poboljšane skrbi za mentalno zdravlje i odgovornijeg izvještavanja", zaključila je.
Mentalno zdravlje mladih i radnika
"Samoubojstvo ili samoozljeđivanje drugi najčešći uzrok smrti mladih u Europi u dobi od 15 do 19 godina", upozorava EP.
Istraživanje OECD-a i Europske komisije pokazalo je da 70 posto djece i adolescenata s mentalnim poremećajima ne prima odgovarajuću i pravovremenu zdravstvenu skrb. Anksioznost i depresija najčešći su poremećaji kod mladih, a od njih boluje oko 9 milijuna adolescenata u dobi od 10 do 19 godina. Odbor je naglasio i da postoji određen broj nedijagnosticiranih slučajeva.
WHO je upozorio da prekomjerna upotreba društvenih mreža negativno utječe na mentalno zdravlje mladih, a kao nuspojava pojavljuje se i takozvano "cyber" nasilje među vršnjacima.
"Tijekom 2022. godine u Hrvatskoj je počinjeno preko 9 tisuća kaznenih djela na štetu djece i obitelji, od čega 1864 djela u segmentu kiberkriminaliteta", rekla je zastupnica Sunčana Glavak.
Europska agencija za zaštitu na radu izvijestila je da 45 posto radnika proživljava stres na poslu. Odbor je preporučio uvođenje psihološke pomoći na radnom mjestu i psihološko opismenjavanje radnika te podržao fleksibilniji način rada individualno prilagođen pojedincu.
Ranjive skupine u fokusu
Europsko stanovništvo progresivno stari, a sve više starijih osoba suočava se sa psihološkim poteškoćama i diskriminacijom, upozoravaju eurouzastupnici u rezoluciji. Prijedlozi za rješavanje ovog problema jesu uključivanje osoba treće dobi u društvo, omogućavanje jeftine i lako dostupne psihološke pomoći, a Odbor je poseban naglasak stavio na pravovremeno dijagnosticiranje demencije.
Osobe s invaliditetom učestale su žrtve isključivanja iz društva i ograničavanja kretanja, a s takvim se problemom suočavaju i zatvorenici, budući da je svaki peti zatvor u Europi prenapučen. Psihološka pomoć često je nedostupna i stanovnicima ruralnih područja, a smatra se da će situaciju dodatno pogoršati posljedice klimatskim promjena, odnosno promjena terena.
Istraživanja pokazuju i da je svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela fizičko i/ili seksualno nasilje. Pripadnici LGBTQIA+ zajednice također su izloženi većem riziku od razvoja simptoma poremećaja prehrane i ponašanja zbog društvene osude i izolacije.
Migranti, tražitelji azila i izbjeglice često boluju od psihičke traume i drugih mentalnih poremećaja, ali nisu skloni traženju pomoći zbog prilagođavanja novoj okolini u kojoj se nalaze.
Okolnost koja je dodatno pogoršala mentalno zdravlje ljudi diljem svijeta jest pandemija koronavirusa, a od njene pojave zabilježen je značajan porast slučajeva depresivnih i anksioznih poremećaja.
Ulaganje u profesionalno osoblje
Europski parlament pozvao je Komisiju da pomogne državama članicama u izradi, ažuriranju, provedbi i praćenju njihovih nacionalnih programa za mentalno zdravlje, upozorivši na manjak radne snage u tom području. Naglasio je da programi moraju imati jasan vremenski okvir, odgovarajući proračun te konkretne ciljeve i pokazatelje u skladu s ljudskim pravima.
Ekonomske posljedice uzrokovane manjkom radne snage zbog suočavanja pojedinaca s mentalnim poteškoćama godišnje iznose oko 4 posto ukupnog BDP-a Europske unije, odnosno oko 300 milijardi eura.