Europski paralment je na ovotjednoj plenarnoj sjednici podržao unaprijeđenje sustava dokumentiranja ulova plavoperajne tune kojime se želi izlov tune učiniti održivjim, ali ujednačiti uvjete ribolova za europske i strane flote.
Svrha novih pravila koje je predložila Europska komisija je praćenje podrijetla svih plavoperajnih tuna koje se nađu na tržištu.
Komisija je prijedlog definirala na temelju preporuka Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) za upravljanje ulovom plavoperajne tune.
ICCAT donosi obvezujuće preporuke za očuvanje ribarstva, a EU je jedna ugovornih strana međunarodne Konvencije ICCAT-a o očuvanju i upravljanju atlantskim tunama u Atlantskom oceanu i susjednim morima,
U prijedlogu uredbe se utvrđuju opće odredbe za evidentiranje i ovjeravanje ulova te daljnju trgovinu plavoperajnom tunom, što se obavlja se preko sustava elektroničkog dokumentiranja (sustav eBCD-a) od 2017.
BCD e-dokument ispunjava se za svaku plavoperajnu tunu, a svaki BCD ima jedinstveni identifikacijski broj specifičan za pojedinu državu članicu.
„Države članice“, piše u članku 6. Uredbe, „mogu zahtijevati od svojih ulovnih plovila ili zamki da postave oznaku na svaku plavoperajnu tunu“.
Prijedlog uredbe utvrđuje i da se plavoperajnom tunom koja je usputni ulov plovila koja nisu ovlaštena za ribolov plavoperajne tune može trgovati te da su tijela država članica dužna „predstavniku takvih plovila olakšati pristup eBCD sustavu".
S druge strane, plavoperajna tuna izlovljena u okviru sportsko-rekreacijskog ribolova, koju je zabranjeno prodavati, ne podliježe ovoj Uredbi i nije ju potrebno evidentirati u sustavu eBCD-a.
Zastupnici su prijedlog Komisije podržali s 667 glasova za, 3 protiv i 22 suzdržana.
U izvješću koje su zastupnici usvojili ističe se i da je „ključno da se jednaki uvjeti primjenjuju na sve te da se istodobno promiče "usklađenost stranih flota s visokim standardima održivosti EU-a“.
Zastupnik Predrag Fred Matić, izvjestitelj Socijalista i demokrata za ovu temu, u priopćenju za medije rekao je da je "za naše ribare i za poboljšanje međunarodnog upravljanja morima ključno da se jednaki uvjeti primjenjuju na sve".
Prošlog tjedna Hrvatska je od Europske komisije dobila opomenu zbog manjkavosti sustava upravljanja i kontrole uzgoja i prometa plavoperajne tune.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ustvrdila je kako se radi o reviziji za razdoblje 2016.-2019. i objasnila da se „spočitavalo da nismo proveli kontrole za sve brojeve koji su sukladno određenoj metodologiji procijenjeni kao oni za koje je trebalo provesti dodatne radnje, a to sve sad provodimo“.
Ukoliko ne primi zadovoljavajući odgovor od Hrvatske u roku od dva mjeseca, Komisija će poslati obrazloženo mišljenje, a nakon toga RH mora ispuniti svoje obveze ukoliko ne želi da se pokrene sudski postupak.
Opomenu upućenu Hrvatskoj komentirao je Matić rekavši kako "nitko nije povlašten niti izuzet, a svaka kazna koja bi potencijalno mogla doći od suda Europske unije nikako nije zanemariva, Poljska je, primjerice, kažnjena s milijun eura dnevno zbog neprovođenja reforme pravosuđa".
"Žalosti me, ali me ne čudi da uvijek postoji netko kod nas tko želi izigrati pravila i činiti stvari po svom. Odgovornost je ovdje isključivo na Ministarstvu poljoprivrede jer nije osiguralo provođenje učinkovitih provjera, najprije evidentacijom BCD obrazaca te penaliziranjem svakoga tko se ne pridržava pravila", kaže Matić.
Plavoperajna tuna jedan je od najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda, a od 1996. izvozi se pretežno u Japan. Tuna iz hrvatskog uzgoja omiljena je među Japancima zbog visokog postotka proteina i masti.
Japanci su, naime, prije jeli meso masnih morskih sisavaca, no njihov se izlov zabranio, a tuna se pokazala kao dobro nutritivno rješenje pa godišnje uvezu 60-70 tisuća tona ove ribe.